Moze li mi neko prevesti ofo na engleski jezik, pls hitno je 
Kućište služi smještaju elektoničkih komponenti računala u cjelovit proizvod, njihovoj zaštiti i osiguravanju dotoka električne struje potrebne za njihov rad. Postoji više tipova kućišta s obzirom na veličinu, dizajn i vrstu napajanja. Najbitnije osobine su veličina i vrsta napajanja. O veličini ovisi učinkovitost hlađenja i dostupnost računalnih komponenti, a o vrsti i snazi napajanja stabilnost i način rada
Dijelovi računala bez kojih danas uopće ne bismo mogli zamisliti da radimo na njemu, su:
• Matična ploča
• Procesor
• RAM - Radna memorija
• Tvrdi disk - HDD
• CD ili DVD pogon
• Disketni pogon – Floppy Disk Drive - FDD
• Grafička kartica
• Kućište
• Modem
• Zvučna kartica i naravno zvučnici za nju
• miš
• tipkovnica
• monitor
Procesor je, u kratko, centralni dio računala. On naređuje svim ostalim djelovima računala što da rade i kako da to rade. Brzina procesora se ne mjeri u megahercima MHz. Procesor je napravljen od dioda i tranzistora. Kada se sagradio ENIAC (prvo računalo) jedna dioda je bila oko jednog metra velika. U današnjim procesorima je jedna dioda veličine oko 0.16 mikrometara. Danas najpoznatiji proizvođači procesora za osobna računala su AMD i Intel.
ROM memorija – (read only memory) tj. Memorija u koju se podatak može upisati samo jednom. Nakon upisa podatak se može čitati onoliko puta koliko se želi, ali ne i mijenjati, brisati ili upisivati novi podatak.
RAM - memorija je upisno ispisna memorija u koju se mogu upisivati podaci i iz nje čitati onoliko puta koliko želimo. Suvremeni RAM-ovi izgrađeni su u poluvodičkoj tehnologiji i razlikujemo dvije vrste:
• statički
• dinamički
Grafička kartica je podsustav u računalu koji služi za prikazivanje slike na zaslonu. Ona je zaslužna za ono što vidimo na zaslonu, bio to tekst, program ili igrica. No, kako bi grafička kartica funkcionirala potrebno je instalirati odgovarajući upravljački program (engl. driver) koji dolazi na mediju sa pripadnu grafičku karticu (obično na CD-u), ali se može naći i na Internetu. Grafička kartica može imati jedan ili više izlaza. Većina novih grafičkih kartica ima 3 izlaza:
- DVI za LCD
- VGA
- TV izlaz
Grafičke kartice koje se spajaju na matičnu ploču dolaze u nekoliko standarda i ona ovisi o sabirnici koju koristi:
- ISA
- PCI
- AGP
- PCI-E
Grafičke kartice su od velike važnosti velikim igračima igrica, a tada im je jako važna memorija na grafičkoj kartici koja se kreće od slabih 64, preko solidnih 128 MB, pa do dobrih 256 MB.
Zvučna kartica je kartica koja omogućava računalu da primi zvuk kao ulaz ili ju računalo koristi za stvaranje zvuka. Zvučne kartice obično se sastoje od sljedećih elemenata:
- analogno-digitalnog pretvaraca (A/D converter) – koji pretvara zvuk na ulazu kartice u digitalnu formu
- digitalno-analogni pretvarač (D/A converter) – pretvara digitalne podatke u zvuk preko zvucnika ili slusalica
- predpojacala – za ulazni i / ili izlazni signal
Matična ploča poznata kao i osnovna ploča (engleski motherboard, mainboard) je centralna tiskana pločica u računalu. Na nju se mogu ugraditi dodatne tiskane ploče, na primjer: grafička kartica, mrežna kartica, zvučna kartica, modem ... Osnovne komponente matične ploče su:
• procesor
• radna memorija
• rubni spojnici koji služe za umetanja raznih kartica za proširene ili za priključivanje raznih perifernih jedinica, ulazno/izlaznim jedinicama, masovnim spremištima podataka.
Ostale komponente na matičnoj ploči mogu biti:
• DMA kontroleri
• visoko integrirani krugovi tzv. čip set koji obnašaju mnoge funkcije koje su obično funkcija kartica za proširenje
Modem je kratica od MODulate/DEModulate i ona je ime za uređaj koji modulira analogni nosač signala (kao zvuk), i koji isto tako demodulira - dekodira digitalni signal s analognog nosača. Služi uglavnom za spajanje na Internet.
Unutrašnjost tvrdog diska nakon odsranjenja magneske ploče. Lijevo je magnetska glava za čitanje i pisanje. U sredini se mogu vidjeti navoji statora elektromotora koji okreće magnestke ploče. Tvrdi disk (eng. Hard Disk, prevodi se i sa kruti disk) je sekundarna jedinica za pohranu podataka u računalima. To je osnovni uređaj koji digitalni računar koristi za trajno pohranjivanje podataka i programa. Sastoji se od više paralelnih ploča - diskova koji su presvučeni magnetnim materijalom. Sve ploče se nalaze na osovini motora i rotiraju se cijelo vrijeme dok je računar uključen. Brzina rotacije iznosi npr. 3600, 5400, 7200 obrtaja/minuti. Kapacitet diska označava koliko podataka se može pohraniti na disk. Kod PC računara tipični kapacitet hard diska iznosio je: 20GB, 30GB, 40GB,…
DVD-ROM je kratica za Digital Versatile Disk ROM. DVD-ROM je optički medij koji ima mnogo veću gustoću zapisa nego CD-ROM. Uređaji koji čitaju DVD-ROM zovu se DVD čitači i oni su sposobni čitati i CD-ROM optičke medije. U posljednje vrijeme sve se više koristi ovaj pogon kod PC računara jer ovaj medij omogućava pohranjivanje ogromne količine podataka, najznačajnija komercijalna primjena u distribuiranju igranih filmova (visoka rezolucija slike i dobar kvalitet zvuka).
CD-ROM DRIVE je uređaj za čitanje kompakt diskova. Kompakt disk je memorijski medij na kojem se informacije upisuju i čitaju pomoću laserske zrake. Kapacitet CD-a je oko 650MB. Danas se sve više programa isporučuje na CD-u tako da CD-ROM pogon postaje standarni uređaj računara. Glavna karekteristika CD-ROM pogona je brzina koja označava kolikom brzinom se informacije na CD-u mogu čitati. Na primjer12x, 24x,32x, 52x, označava da je toliko puta brža jedinica u odnosu na početno uspostavljanje brzine očitavanja.
FDD (Floppy Disc Drive) - to je uređaj koji radi sa izmjenjivim disketama. Odganizacija memorije i na ovom disku je izvedena sa adresiranjem lokacije, sektora i kanala. Brzina obrtanja diskete je prilično mala- 360 obrtaja/minuti. Kod PC računala u kuciste se ugrađuje bar jedna disketna jedinica jer omogućava:
- prijenos podataka s jednog računara na drugi,
- arhiviranje podataka,
- instalacije novih programa.
Disketa se kao i ostali magnetni diskovi sastoji od glava (heads), cilindara (cylinders) i sektora (sectors). Glava diskete je zapravo jedna njezina strana, cilindar je jedna kružnica oko središta koja se nalazi na jednoj glavi, a cilindri su podjeljeni na sektore. Na klasičnoj disketi od 1.44MB nalaze se 2 glave, 80 cilindara s po 18 sektora, svaki od po 512 bajta.
Veličina diska Godina Kapacitet
8-inčna 1971 80 kB
8-inčna 1973 256 kB
8-inčna 1974 800 kB
8-inčna dvostrana 1975 1MB
5¼-inčna 1976 110 kB
5¼-inčna DD 1978 360 kB
5¼-inčna QD 1984 1.2 MB
3-inčna 1984? 320 kB
3½-inčna 1984 720 kB
3½-inčna HD 1987 1.44 MB
Povjesni slijed disketnih formata, završno sa široko prihvaćenom (3½-inčnom HD).
Kućište služi smještaju elektoničkih komponenti računala u cjelovit proizvod, njihovoj zaštiti i osiguravanju dotoka električne struje potrebne za njihov rad. Postoji više tipova kućišta s obzirom na veličinu, dizajn i vrstu napajanja. Najbitnije osobine su veličina i vrsta napajanja. O veličini ovisi učinkovitost hlađenja i dostupnost računalnih komponenti, a o vrsti i snazi napajanja stabilnost i način rada
Dijelovi računala bez kojih danas uopće ne bismo mogli zamisliti da radimo na njemu, su:
• Matična ploča
• Procesor
• RAM - Radna memorija
• Tvrdi disk - HDD
• CD ili DVD pogon
• Disketni pogon – Floppy Disk Drive - FDD
• Grafička kartica
• Kućište
• Modem
• Zvučna kartica i naravno zvučnici za nju
• miš
• tipkovnica
• monitor
Procesor je, u kratko, centralni dio računala. On naređuje svim ostalim djelovima računala što da rade i kako da to rade. Brzina procesora se ne mjeri u megahercima MHz. Procesor je napravljen od dioda i tranzistora. Kada se sagradio ENIAC (prvo računalo) jedna dioda je bila oko jednog metra velika. U današnjim procesorima je jedna dioda veličine oko 0.16 mikrometara. Danas najpoznatiji proizvođači procesora za osobna računala su AMD i Intel.
ROM memorija – (read only memory) tj. Memorija u koju se podatak može upisati samo jednom. Nakon upisa podatak se može čitati onoliko puta koliko se želi, ali ne i mijenjati, brisati ili upisivati novi podatak.
RAM - memorija je upisno ispisna memorija u koju se mogu upisivati podaci i iz nje čitati onoliko puta koliko želimo. Suvremeni RAM-ovi izgrađeni su u poluvodičkoj tehnologiji i razlikujemo dvije vrste:
• statički
• dinamički
Grafička kartica je podsustav u računalu koji služi za prikazivanje slike na zaslonu. Ona je zaslužna za ono što vidimo na zaslonu, bio to tekst, program ili igrica. No, kako bi grafička kartica funkcionirala potrebno je instalirati odgovarajući upravljački program (engl. driver) koji dolazi na mediju sa pripadnu grafičku karticu (obično na CD-u), ali se može naći i na Internetu. Grafička kartica može imati jedan ili više izlaza. Većina novih grafičkih kartica ima 3 izlaza:
- DVI za LCD
- VGA
- TV izlaz
Grafičke kartice koje se spajaju na matičnu ploču dolaze u nekoliko standarda i ona ovisi o sabirnici koju koristi:
- ISA
- PCI
- AGP
- PCI-E
Grafičke kartice su od velike važnosti velikim igračima igrica, a tada im je jako važna memorija na grafičkoj kartici koja se kreće od slabih 64, preko solidnih 128 MB, pa do dobrih 256 MB.
Zvučna kartica je kartica koja omogućava računalu da primi zvuk kao ulaz ili ju računalo koristi za stvaranje zvuka. Zvučne kartice obično se sastoje od sljedećih elemenata:
- analogno-digitalnog pretvaraca (A/D converter) – koji pretvara zvuk na ulazu kartice u digitalnu formu
- digitalno-analogni pretvarač (D/A converter) – pretvara digitalne podatke u zvuk preko zvucnika ili slusalica
- predpojacala – za ulazni i / ili izlazni signal
Matična ploča poznata kao i osnovna ploča (engleski motherboard, mainboard) je centralna tiskana pločica u računalu. Na nju se mogu ugraditi dodatne tiskane ploče, na primjer: grafička kartica, mrežna kartica, zvučna kartica, modem ... Osnovne komponente matične ploče su:
• procesor
• radna memorija
• rubni spojnici koji služe za umetanja raznih kartica za proširene ili za priključivanje raznih perifernih jedinica, ulazno/izlaznim jedinicama, masovnim spremištima podataka.
Ostale komponente na matičnoj ploči mogu biti:
• DMA kontroleri
• visoko integrirani krugovi tzv. čip set koji obnašaju mnoge funkcije koje su obično funkcija kartica za proširenje
Modem je kratica od MODulate/DEModulate i ona je ime za uređaj koji modulira analogni nosač signala (kao zvuk), i koji isto tako demodulira - dekodira digitalni signal s analognog nosača. Služi uglavnom za spajanje na Internet.
Unutrašnjost tvrdog diska nakon odsranjenja magneske ploče. Lijevo je magnetska glava za čitanje i pisanje. U sredini se mogu vidjeti navoji statora elektromotora koji okreće magnestke ploče. Tvrdi disk (eng. Hard Disk, prevodi se i sa kruti disk) je sekundarna jedinica za pohranu podataka u računalima. To je osnovni uređaj koji digitalni računar koristi za trajno pohranjivanje podataka i programa. Sastoji se od više paralelnih ploča - diskova koji su presvučeni magnetnim materijalom. Sve ploče se nalaze na osovini motora i rotiraju se cijelo vrijeme dok je računar uključen. Brzina rotacije iznosi npr. 3600, 5400, 7200 obrtaja/minuti. Kapacitet diska označava koliko podataka se može pohraniti na disk. Kod PC računara tipični kapacitet hard diska iznosio je: 20GB, 30GB, 40GB,…
DVD-ROM je kratica za Digital Versatile Disk ROM. DVD-ROM je optički medij koji ima mnogo veću gustoću zapisa nego CD-ROM. Uređaji koji čitaju DVD-ROM zovu se DVD čitači i oni su sposobni čitati i CD-ROM optičke medije. U posljednje vrijeme sve se više koristi ovaj pogon kod PC računara jer ovaj medij omogućava pohranjivanje ogromne količine podataka, najznačajnija komercijalna primjena u distribuiranju igranih filmova (visoka rezolucija slike i dobar kvalitet zvuka).
CD-ROM DRIVE je uređaj za čitanje kompakt diskova. Kompakt disk je memorijski medij na kojem se informacije upisuju i čitaju pomoću laserske zrake. Kapacitet CD-a je oko 650MB. Danas se sve više programa isporučuje na CD-u tako da CD-ROM pogon postaje standarni uređaj računara. Glavna karekteristika CD-ROM pogona je brzina koja označava kolikom brzinom se informacije na CD-u mogu čitati. Na primjer12x, 24x,32x, 52x, označava da je toliko puta brža jedinica u odnosu na početno uspostavljanje brzine očitavanja.
FDD (Floppy Disc Drive) - to je uređaj koji radi sa izmjenjivim disketama. Odganizacija memorije i na ovom disku je izvedena sa adresiranjem lokacije, sektora i kanala. Brzina obrtanja diskete je prilično mala- 360 obrtaja/minuti. Kod PC računala u kuciste se ugrađuje bar jedna disketna jedinica jer omogućava:
- prijenos podataka s jednog računara na drugi,
- arhiviranje podataka,
- instalacije novih programa.
Disketa se kao i ostali magnetni diskovi sastoji od glava (heads), cilindara (cylinders) i sektora (sectors). Glava diskete je zapravo jedna njezina strana, cilindar je jedna kružnica oko središta koja se nalazi na jednoj glavi, a cilindri su podjeljeni na sektore. Na klasičnoj disketi od 1.44MB nalaze se 2 glave, 80 cilindara s po 18 sektora, svaki od po 512 bajta.
Veličina diska Godina Kapacitet
8-inčna 1971 80 kB
8-inčna 1973 256 kB
8-inčna 1974 800 kB
8-inčna dvostrana 1975 1MB
5¼-inčna 1976 110 kB
5¼-inčna DD 1978 360 kB
5¼-inčna QD 1984 1.2 MB
3-inčna 1984? 320 kB
3½-inčna 1984 720 kB
3½-inčna HD 1987 1.44 MB
Povjesni slijed disketnih formata, završno sa široko prihvaćenom (3½-inčnom HD).