www.mensa.hr/eu_iq_test/eu_iq_test.php
Da vas vidim... Test je na hrvatskom jeziku (što bi trebalo potisnuti greške pri razumjevanju pojmova), a također se ovakvi testovi rade u cijeloj Evropi... da naspomenem da je meni iz prvog pokušaja IQ bio 129, a iz drugog 138
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja za snalaženje u okolini.
Inteligenciju je moguće mjeriti, iako nesavršeno, testovima inteligencije.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu, mnogi drugi činbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim. Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju inteligencije.
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi, učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test inetligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocijenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ). Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120. Međutim, danas malo testova uključuje izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ. Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada.
Prosječni kvocijent inteligencije (IQ) iznosi 100, a prosječni centil je 50. Prosječni rezultat je onaj između 25. i 75. centila (IQ/sd15 90-110)i istog ostvari 50% ukupne populacije. Rezultat iznad 75. centila
(IQ/sd15 > 110) je iznadprosječan i istog može ostvariti manje od 25% ukupne populacije. Rezultat iznad 90. centila (IQ/sd15 > 120) je visoko iznadprosječan i istog može ostvariti svega 10% ukupne populacije. IQ/sd15 131 ili više, odnosno centil 98 ili više znači da je postignut rezultat unutar gornjih 2% ukupne populacije na testu inteligencije te da je time ispunjen uvjet za primanje u članstvo Mense.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
Da vas vidim... Test je na hrvatskom jeziku (što bi trebalo potisnuti greške pri razumjevanju pojmova), a također se ovakvi testovi rade u cijeloj Evropi... da naspomenem da je meni iz prvog pokušaja IQ bio 129, a iz drugog 138
Što je inteligencija?
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja za snalaženje u okolini.
Inteligenciju je moguće mjeriti, iako nesavršeno, testovima inteligencije.
Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omogućava osobi uspjeh u društvu, mnogi drugi činbenici koji utječu na društveni uspjeh čine predviđanja nepouzdanim. Mehanizmi pretvaranja intelektualne sposobnosti u društveni uspjeh nisu u potpunosti razjašnjeni. Tako, na primjer, postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju inteligencije.
Što su testovi inteligencije i IQ?
Testove inteligencije čini niz zadataka koji mjere mogućnost stvaranja apstraktnih predodžbi, učenja, i svladavanja novih situacija. Najčešći testovi inteligencije su Stanford-Binetov test inetligencije i Wechslerov test inteligencije. Stanford-Binetov test inteligencije je američka prilagodba francuskog Binet-Simonovog testa inteligencije, a prvi put ju je koristio Lewis Terman 1916, psiholog na sveučilištu Stanford.
Rezultat testa je izražen u jedinicama kvocijenta inteligencije (intelligence quotient ili IQ). Taj koncept je prvi predložio njemački psiholog William Stern, a usvojio Lewis Terman u Stanford-Binetovom testu inteligencije. IQ je isprva bio računan kao omjer mentalne starosti osobe i njene stvarne dobi, pomnožen sa sto. Tako na primjer, ako bi dijete staro 10 godina postiglo na testu inteligencije rezultat na razini koju postižu prosječna 12-godišnja djeca, njegov bi IQ bio: (12/10) X 100 = 120. Međutim, danas malo testova uključuje izračunavanje mentalne starosti, no ipak se rezultat testa izražava kao IQ. Danas se IQ izračunava iz statističkog postotka ljudi za koje se očekuje da imaju određeni IQ. Rezultati testova inteligencije slijede normalnu distribuciju, što znači da većina ljudi postiže rezultate oko sredine distribucijske krivulje, a vjerojatnost postizanja rezultata daleko od sredine krivulje naglo opada.
Prosječni kvocijent inteligencije (IQ) iznosi 100, a prosječni centil je 50. Prosječni rezultat je onaj između 25. i 75. centila (IQ/sd15 90-110)i istog ostvari 50% ukupne populacije. Rezultat iznad 75. centila
(IQ/sd15 > 110) je iznadprosječan i istog može ostvariti manje od 25% ukupne populacije. Rezultat iznad 90. centila (IQ/sd15 > 120) je visoko iznadprosječan i istog može ostvariti svega 10% ukupne populacije. IQ/sd15 131 ili više, odnosno centil 98 ili više znači da je postignut rezultat unutar gornjih 2% ukupne populacije na testu inteligencije te da je time ispunjen uvjet za primanje u članstvo Mense.
Testovi inteligencije koji se upotrebljavaju za testiranje u Mensi zasnivaju se isključivo na slikama i rezultati tih testova ne ovise o obrazovanju, kulturnom porijeklu ili starosti.
