Amerikanac zjanio 90.000 USD
Joe Lopez, biznismen iz Miamija, ostao je bez 90.000 USD nakon što su računala u njegovoj firmi zahvaćena trojanskim konjem Coreflood.
Coreflood je napisan tako da po pokretanju otvara backdoor i tako svojim autorima prepušta kontrolu nad računalom.
Koristeći ovu mogućnost, nepoznati napadači su prošlog travnja preuzeli kontrolu nad Lopezovim računalima te upotrijebivši njegovo korisničko ime i lozinku za internetsko bankarstvo u Bank of America prenijeli 90.348,65 USD s računa njegove tvrtke na račun u banci Parex u Latviji.
Prije nego što je primijetio transfer i obavijestio policiju koja je od latvijskih vlasti zatražila zamrzavanje sredstava, s računa je dignuto oko dvadesetak tisuća dolara.
Lopez, koji je trenutno bori da ne otkliže u stečaj, prestao je koristiti internetsko bankarstvo i podigao je tužbu protiv Bank of America u kojoj traži nadoknadu štete tvrdeći da je banka znala za opasnosti od Coreflooda i sličnih trojanaca, no da nije poduzela dovoljno da zaštiti svoje korisnike.
Zanimljivo je da Bank of America, kao i većina drugih američkih i zapadnoeuropskih banaka, za autorizaciju korisnika internetskog bankarstva upotrebljava korisnička imena i lozinke. Za razliku od toga, hrvatske banke mahom upotrebljavaju pametne kartice ili tokene, tako da su domaći korisnici uglavnom sigurni od ovakvih iznenađenja.
Coreflood je napisan tako da po pokretanju otvara backdoor i tako svojim autorima prepušta kontrolu nad računalom.
Koristeći ovu mogućnost, nepoznati napadači su prošlog travnja preuzeli kontrolu nad Lopezovim računalima te upotrijebivši njegovo korisničko ime i lozinku za internetsko bankarstvo u Bank of America prenijeli 90.348,65 USD s računa njegove tvrtke na račun u banci Parex u Latviji.
Prije nego što je primijetio transfer i obavijestio policiju koja je od latvijskih vlasti zatražila zamrzavanje sredstava, s računa je dignuto oko dvadesetak tisuća dolara.
Lopez, koji je trenutno bori da ne otkliže u stečaj, prestao je koristiti internetsko bankarstvo i podigao je tužbu protiv Bank of America u kojoj traži nadoknadu štete tvrdeći da je banka znala za opasnosti od Coreflooda i sličnih trojanaca, no da nije poduzela dovoljno da zaštiti svoje korisnike.
Zanimljivo je da Bank of America, kao i većina drugih američkih i zapadnoeuropskih banaka, za autorizaciju korisnika internetskog bankarstva upotrebljava korisnička imena i lozinke. Za razliku od toga, hrvatske banke mahom upotrebljavaju pametne kartice ili tokene, tako da su domaći korisnici uglavnom sigurni od ovakvih iznenađenja.
Komentari (2)
-
-
Ma lijepa moja nana ispod duseka evo cuva sve sto ima a da ne spominjem sehare...kakve ba kartice ... suske su zakon ... naravno kad ih imas ... napravis lagano betonski podrum i dramis ga kao tvrdica...hahaaha
Neznam neko se obogatio za 20.000 $...
Eh!
Prijavi se da bi komentarisao/la.
= lol, ovo novinari dodali da im .hr banke ne bi je***e majku zbog clanka