Istraživanje je obuhvatilo 16 evropskih tržišta: Austriju, Belgiju, Hrvatsku, Dansku, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Holandiju, Poljsku, Rumuniju, Španiju, Švedsku, Švicarsku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Među njima je i Hrvatska, jedina zemlja bivše Jugoslavije uključena u istraživanje, dok Bosna i Hercegovina i ostale zemlje regije nisu obuhvaćene. Ipak, prisustvo Hrvatske daje istraživanju dodatnu zanimljivost za publiku s naših prostora, iako se ukupni evropski rezultati ne mogu automatski pripisati hrvatskim ili bh. igračima.
Istraživanje donosi zanimljivu sliku evropske gaming zajednice i pokazuje koliko se ona promijenila tokom posljednjih decenija. Prema objavljenim podacima, na 16 analiziranih tržišta videoigre igra približno 199 miliona ljudi, odnosno 51 posto stanovništva uzrasta od 6 do 75 godina. Još jedan podatak mogao bi iznenaditi one koji gaming i dalje povezuju prvenstveno s muškom publikom: 46 posto evropskih igrača su žene.
Koliko vremena Evropljani provode igrajući?
Istraživanje pokazuje da igrači u prosjeku provode oko devet sati sedmično uz videoigre. Zanimljivo je da se gaming ne svodi samo na PlayStation, Xbox ili PC. Čak 82 posto ispitanih igrača koristi mobilne telefone ili tablete za igranje, što mobilni gaming čini najrasprostranjenijim oblikom igranja među obuhvaćenim tržištima. Konzole koristi 47 posto igrača, a računare 34 posto. Budući da mnogi igraju na više uređaja, ovi procenti se međusobno preklapaju.
Gaming industrija vrijedna gotovo 30 milijardi eura
Pored navika igrača, izvještaj donosi i podatke o ekonomskom značaju industrije. Na analiziranih 16 tržišta, prihod od videoigara tokom 2025. godine iznosio je 29,7 milijardi eura. Čak 91 posto prihoda ostvareno je kroz digitalne kanale, dok je fizička prodaja činila svega devet posto. Prema podacima organizacija koje su pripremile izvještaj, u Evropi djeluje približno 8.700 studija za razvoj videoigara, dok industrija u Evropskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu zapošljava oko 123.000 ljudi.
A kakva je situacija u Bosni i Hercegovini?
Iako Bosna i Hercegovina nije obuhvaćena ovim istraživanjem, rezultati otvaraju zanimljivo pitanje o domaćoj gaming zajednici. Generacije koje su odrasle uz Counter-Strike 1.6, GTA: San Andreas, Warcraft III ili WoW, Need for Speed i prve PlayStation konzole danas su odrasli ljudi, od kojih mnogi i dalje aktivno igraju. Istovremeno, nove generacije sve više odrastaju uz mobilne igre, online multiplayer naslove i gaming sadržaj na društvenim mrežama.
Koliko je zapravo prosječan gamer star u Bosni i Hercegovini, na kojim platformama najviše igra i koliko vremena provodi uz videoigre? Za odgovore na ta pitanja bilo bi potrebno posebno istraživanje domaće publike.
Važno je naglasiti da su evropski podaci objavljeni 2026. godine, ali se najvećim dijelom odnose na stanje tokom 2025. i ne predstavljaju rezultate za sve evropske države.
A kakva je vaša gaming historija: koliko imate godina i uz koju ste videoigru odrasli?
