Preskoči na sadržaj
Ista raja. Nova runda.
Diskusija U kanti

[TUT] C Programski Jezik (Dugacak tutorial)

55 pregleda · 1 odgovor · otvorena 19.01.2010. u 23:35

w0lf3x_ w0lf3x_ [TUT] C Programski Jezik (Dugacak tutorial)
Programski jezik C je konzolni sto ce reci da preko njega ne mozete( bez koriscenja nekih „dodataka“) napraviti „prozolike“ aplikacije, no ovo ne treba da vas razocara u dogledno vreme se mozete i time pozabaviti.
C je i strukturni jezik dakle koristi strukture kao primaran vid izvedenih tipova podataka. Ovaj sistem je zastareo i jezici nove generacije su objektno orijentisani(OOP) no i takvim jezicima strukture nisu nepoznate. Ne ocekujem da ako ste pocetnik ovo sada shvatite, shvaticete polako kako budete napredovali....
Treba da znate da je svaki pocetak suvoparan i da je za ucenje bilo kog programskog jezika potrebno dosta vremena truda i pomalo pameti. Ne daj te se obeshrabrii!
Pa da pocnemo.


1.0 Brojevni sistemi
Postoji nekoliko brojevnih sistema a „najpoznatiji“su: decimalni, oktalni, binarni i hekasadekadni. Ono sto vi treba da znate je kako se iz jednog brojevnog sistema konvertuje broj u drugi brojevni sistem.

1.1 Decimalni brojevni sistem
Decimalni BS je skup koji ima 10 cifara i to su sledece : 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9. Pravljenjem razlicitih kombinacija mozete dobiti brojeve kao sto su -789, 0 , 1, 49, 32757 idr. Evo primera kako se na drugaciji nacn moze predstaviti broj npr 385:
3 * 102 + 8 * 101 + 5 * 100 = 3 * 100 + 8 * 10 + 5*1 = 300 + 80 + 5 = 385 .
Provezbajte sa jos par brojeva.

1.2 Oktalni brojevni sistem
Oktalni BS je skup koji ima 8 cifara i to su : 0,1,2,3,4,5,6,7. Bitno je znati kako da brojeve ovog sistema prevedete u decimalne brojeve. Evo primera: oktalno 142 je decimalno 98 :
|142|8 = 1 * 82 + 4 * 81 + 2 * 80 = 1*64 + 4*8 + 2*1 = 64 + 32 + 2 = |98|10.
Poprilicno jednostavan sistem.

1.3 Binarni brojevni sistem
Binarni BS je skup koji ima 2 cifre i to su : 0, 1 , te ce binarni broj 101100 u decimalnom zapisu biti:
|101100|2 = 1*25 + 0*24 + 1*23 + 1*22 + 0*21 + 0*20 = |44|10
Vrlo slicno prethodnim primerima.

1.4 Hekasadekadni brojevni sistem
Ima cak 16 simbola : 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9,A,B,C,D,E,F. Bice vam potrebno da znate koje vrednosti imaju navedena slova u decimalnom zapisu:
A = 10
B = 11
C = 12
D = 13
E = 14
F = 15

Primer:
|A2F|16 = 10 * 162 + 2 * 161 + 15 * 160 = 2560 + 32 + 15 = |2607|10
Ovo je malo komplikovanije ali bitno je uvideti da se slova zamenjuju odgovarajucim vrednostima.

1.5 Konverzija iz decimalno u binarni zapis
Bicete u prilici da vrsite ovakvu konverziju. Obajsnicu na sledecem primeru: Broj 44 prevesti u binarni zapis. Resenje:
|44|10 = 44/2 22/2 11/2 5/2 2/2 1/2
0 0 1 1 0 1
Zadati broj 44 delimo sa dva, ostatak zapisujemo ispod a rezultat deljena pisemo levo i taj rezultat delimo sa dva i tako dalje dok god se ne dobije nula kao kolicnik(ne kao ostatak). Sada obratite paznju na dobijeni od ostataka i procitaj te ga odpozadi:
101100. Dosli smo do resenja! Pokusajete kao proveru da uradite konvertovanje ovog binarnog broja u decimalni.


2.0 Jezicki tipovi podataka
Postoji nekoliko „ugradjenih“ tipova podataka u jeziku C medjutim ostavljena je mogucnost da se na vise nacina naprave novi tipovi podataka, njih konstruise programer. Izvedeni tipovi su krajnje korisni ali isto tako i malo kompleksniji za osmisljavanje pa ce mo se za sada zadrzati na nekim osnovnim tipovima podataka.

2.1 Promenljive i konstante
Recimo da zelite da napisete program koji ce da sabere dva broja koje ce korisnik uneti. Proces rada programa bi isao ovako: korisnik unosi prvi broj, program taj broj sacuva, zatim korisnik unosi drugi broj i program taj broj takodje sacuva. Postavlja se pitanje gde taj broj sacuvati? Odgovor je u Random Access Memory( RAM) odakle cemo broj po potrebi iscitavati. Ovo se realizuje tako sto cemo „napraviti“ promenljivu( takodje se nazivaju i variable) koja ce zauzeti odgovarajuce parce memorije, a velicina tog parceta zavisi od tipa promenljive. Oko tipova podataka i njihovim karakteristikama( a jedna od njih je i kolicina zauzete memorije) cemo se pozabaviti kasnije.
Bitno je da uvidite da se u promenljivu mogu upisivati i iscitavati podaci sve dok ta promenljiva postoji u memoriji. Vratimo se zadatku, dakle ucitali smo dva broja koja valja sabrati. Sledece, treba nam mesto u memoriji racunara u kojem ce mo snimiti rezultat sabiranja, dakle treba nam jos jedna promenljiva. Njoj cemo dodeliti vrednost zbira prve dve promenljive koje smo ucitali. To je to. Trebalo bi da vam je jasno sta su promenljive i cemu sluze. Sada cemo objasniti i kako se koriste.
Dve su bitne stvari kod kreiranja( pravilnije receno „instancovanja“) promenljivih: njihova deklaracija i inicijalizacija. Recimo da zelimo da napravimo promenljivu u koju cemo smestiti prvi broj iz gore navedenog zadatka, to cemo uraditi ovako:
int a;
Ovim smo deklarisali promenljivu koja ima tip „int“ (sto ce reci da moze cuvati samo cele brojeve, ovim cemo se kasnije pozabaviti) i naglasili da se ona zove „a“. Pogledajmo sledeci primer:
int a = 157;
dodali smo „ = 157 “. To je inicijalizacija iliti dodavanje vrednosti promenljivoj u isto vreme kada je i deklarisemo( napravimo). Ukoliko neinicializujemo promenljivu ona dobija neku bezveznu vrednost, no u svim drugim pogledima ponasanje inicijalizovane i neinicijalizovane promeljive je potpuno isto. Postoje i globalne promeljive kojima se deklaracijom automatski dodeljuje vrednost 0, no otom potom.

-Konstante su takodje vid promenljivih ali se njima moze vrednost dodeliti samo jednom, prilikom inicijalizacije. U daljem toku programa njihova vrednost se samo moze iscitavati. Deluje beskorisno? Pa i nije bas, recimo da u programu koristite broj Pi, on ima konstantnu vrednost 3.14 te ce mo promeljivu Pi definisati tako da se njena vrednost ne moze menjati. Ovako:
const int Pi = 3.14;
Bitno je uvideti da konstante moraju biti inicijalizovane, u suprotnom nema svrhe koristiti ih.

2.2 Pravila za dodeljivanja imena promeljivima
Promenljiva moze sadrzati proizvoljno ime ali ono treba da opisuje namenu promenljive, dakle ako treba da cuva zbir nekih brojeva verovatno ce te je nazvati „zbir“ ili „rezultat“. Imena promenljivih smeju da sadrze slova, brojeve i znak donje crte( _ ). Na pocetku imena se mora naci ili slovo ili donja crta, broj ne sme!

2.3 Decimalni tip – INT
Ovaj tip je najkorisceniji tip podatka. Promenljive koje su tipa int( skracenica od integer) u 32bit-nom sistemu zauzimaju 4 bajta i u takvim promenljivim mozete cuvati decimalne cele brojeve kao sto su 0, 789, 4000, -1, -4569 isl. Primer deklaracije ovakve promenljive :
int broj1;
int broj2 = 150;

2.4 Realni tip – FLOAT I DOUBLE
Nedostatak tipa int je u tome sto ne moze cuvati vrednosti koje imaju decimalnu tacku odnosno „zarez“(dakle realne brojeve) vec INT sve cifre „iza zareza“ odbacuje. Da bi cuvala ovakve brojeve promenljiva mora biti tipa float ili ,ako je broj enormno veliki, tipa double. Primer deklaracije ovakvih promenljivih:
float x;
double y;
2.5 Kljucne reci SHORT i LONG
Ove kljucne reci mogu se primeniti samo na do sada opisane tipove podataka. Ako deklarisemo promenljivu X kao „short int“ ona ce sadrzati (u 32bit-nom) sistemu 2 bajta, dakle duplo manje od regularnog int-a. Medjutim ona moze sadrzati brojeve ciji su opstezi takodje duplo manji. Kljucna rec long omogucava da promenljiva ima veci opseg od onog koji bi ta promenljiva imala bez ove kljucne reci.

2.6 Znak – CHAR
Gore pomenuti tipovi su cuvali brojeve a promenljive koje su tipa char cuvaju simbole. Svaka promenljiva tipa char zauzima svega jedan bajt i moze da cuva samo jedan simbol. Simbola ima ukupno 255 i tu spadaju kompletna engleska abeceda, brojevi i razni drugi simboli i znakovi. O ovom tipu podatka cemo detaljnije pricati kasnije.


3.0 Operatori
Verovatno vam je poznat termin „operator“, dakle to je npr. +, -, / itd... Jezik C ima ogroman skup operatora ali to ga uopste ne cini konfuznim, kao sto ce te i videti. Postoji par bitnih stvari : prvenstvo operatora, asocijativnost, znacenje itd...
Operatore poredjenja ovde necemo objasnjavati, to cemo uraditi kasnije, priliko objasnjavanja „grananja koda“.

3.1 Izrazi i naredbe
Ranije smo naveli primer u kojem smo sabirali dva broja : a + b. Rezultat smo smestali u promenljivu rez, ako od ovih podataka formiramo izraz u jeziku C dobija ovo:
rez = a + b;
Izvedimo konstataciju da je izraz kombinacija operanada i operatora. U navedenom primeru imamo 3 operanda(rez, a, b) i dva operatora( =, +). Takodje postoje i dva izraza, prvi je sabiranje promenljive a i b, drugi je dodeljivanje te vrednosti promenljivoj rez. Sve ovo zajedno cini jednu naredbu. Naredba je dakle skup izraza( ciji broj moze biti ne ograniceno veliki ali takodje moze biti i 0- prazna naredba) koji se obavezno okoncava znakom „tacka-zarez“( ; ).

3.2 Operatori u jeziku C
Vazan faktor je svakako prvenstvo operatora, sto znaci da ako napisete naredbu :
rez = a - b * 2
prvo ce se izvrsiti izraz b * 2 pa ce se od a oduzeti rezultat mnozenja i na kraju se ta razlika dodeljuje promenljivoj rez. Uvidjamo da operator mnozenja ima najvece prvenstvo, zatim operator oduzimanja i da najmanje prvenstvo ima operator dodele vrednosti. Sledi tabela prvenstva operatora.
--------------------------------------------------------------------
OPERATOR | OPIS |
--------------------------------------------------------------------
() | Poziv funkcije |
[] | Index niza |
-> | Pokazivac na strukturu |
. | Clan strukture |
--------------------------------------------------------------------
- | Unarni minus |
+ | Unarni plus |
++ | Inkrementiranje |
-- | Dekrementiranje |
! | Logicka negacija |
~ | Komplemant nad bitovima |
* | Posredan pristup |
& | Adresa-od |
sizeof | Velicina objekta |
(type cast) | Eksplicitna konverzija |
--------------------------------------------------------------------
* | Mnozenje |
/ | Deljenja |
% | Ostatak( moduo) |
--------------------------------------------------------------------
+ | Sabiranje |
- | Oduzimanje |
--------------------------------------------------------------------
<< | Pomeranje bitova ulevo |
>> | Pomeranje bitova udesno |
--------------------------------------------------------------------
< | Manje od |
<= | Manje ili jednako |
> | Vece od |


OPERATOR | OPIS |
--------------------------------------------------------------------
>= | Vece ili jedanko |
--------------------------------------------------------------------
== | Jednako |
!= | Razlicito |
--------------------------------------------------------------------
= | * |
+= | * |
-= | razni |
*= | operatori dodele |
/= | vrednosti |
%= | * |
&= | * |
sizeof | * |
(type cast) | * |
--------------------------------------------------------------------
, (zarez) | Redosle |
--------------------------------------------------------------------

Ako u navedenom izrazu zelite da prvo odradite sabiranje morate upotrebiti zagrade:
rez = (a + b) * 2;
Ili mozete da napisete u vise naredbi:
rez = a + b;
rez = rez * 2;
ovo je prosto i jasno. Medjutim postoji „skracenica“ koju mozemo primeniti na izraz rez = rez * 2, umesto da dva puta pisemo „rez“ napisacemo izraz:
rez *= 2;
sto ce imati isti efekat. U tabeli mozete videti gomili operatora koju se zasnivaju na ovom principu.
Mozda niste upoznati sa znacenjem operatora ostatka(moduo)- %. Ukoliko bi imali izraz:
rez = 10 / 2;
rezultat bi bio 5 i taj broj bi se dodelio promenljivoj rez. Ostatka pri deljenju 10 sa 2 nema pa je on nula. No, ako zelimo da rez sadrzi ostatak od 10 / 2 koristicemo operator moduo:
rez = 10 % 2;
rez ce imati vrednost 0.

3.3 Gubitak preciznosti
U poglavlju 2 receno je koji tipovi promenljivih mogu cuvati koje podatke. Ako imamo promenljivu X tipa int i promenljivu Y tipa float te napisemo sledece:
int X;
float Y = 3.14;
X = Y;
vrednost koju cuva X nece biti 3.14 jer je X tipa int a taj tip ne moze da cuva brojeve sa decimalnom tackom(realne brojeve). X ce imati vrednost od 3, dakle deo posle decimalne tacke se odpacuje i dolazi do gubitka preciznosti.
Postoji veoma bitna stvar koja moze biti vrlo ne zgodna. Pogledajmo primer:;
float Y;
Y = 10 / 4;
ocekivano je vrednost Y 2.5 ali nije! Vrednost Y je u stvari 2! Zasto? Analizirajmo naredbu Y=10/4. Prvo se obavlja deljenje pa tek onda dodeljivanje vrednosti. Kada se deljenje obavlja sistemu je potrebna memorija u koju ce privremeno smestiti vrednost deljenja pre nego sto tu vrednosti dodeli promenljivoj Y, dakle sistem ce kreirati privremenu promenljivu.Treba se zapitati kojeg je tipa ta promenljiva. Radi optimizacije iskoriscenja memorije, sistem ce kreirati promenljivu onog tipa u koji ce mocu da stane rezultat deljenja(sabiranja,mnozenja...) drugim recima ako su oba operanda tipa int(sto je ovde slucaj) sistem pravi promenljivu tipa int i dodeljuje joj odgovarajucu vrednost, a posto int ne moze cuvati brojeve iza decimalno zareza( bez obzira sto je Y tipa float jer se njemu vrednost tek kasnije dodeljuje) dolazi do gubitka preciznosti.
Dva su nacina za izbegavanje ovakvog ponasanja. Prvi, mozemo uraditi ovo:
Y = 10 / 4 * 1.0;
dodali smo „ * 1.0 “ izrazu i time smo postigli da postoje dve promenljive tipa int (10, 4) i jedna tipa float( 1.0 ). Pomocna promenljiva koju je za sebe kreirao sistem ce samim tim biti tipa float pa nece biti gubitka preciznosti. Sve pomocne promenljive sistem automatski brise po zavrsetku naredbe i tako vraca zauzetu memoriju.
Drugi nacin je elegantniji, koristicemo operator eksplicitne konverzije(gore pomenuta je bila inplicitna) takodje zvanog „cast operator“. Koristeci ovaj nacin dobicemo naredbu:
Y = (float) 10 / 4;
Uz pomoc (float) smo promenili tip broja 10 iz int u float. Unutar zagrada mozete stavljati razlicite tipove i na taj nacin dolaziti do razlicitih konverzija.
Sve ove ce te moci da probate na delu, kada budemo poceli da pisemo programe a to ce biti od sledecih poglavlja.

3.4 Operatori inkrementiranja(++) i dekrementiranja(--)
Imamo promenljivu X kojoj smo dodelili vrednost 15.
int X = 15;
Zelimo da joj povecamo vrednost za 1( mozda deluje sumanuto ali veoma cesto ce te se sretati sa ovakvom potrebom). To mozemo uraditi na nekoliko nacina:
X = X + 1;
X +=1;
X++;
Prva dva izraza su vam poznata ali treci izraz je novi, to je takozvana inkrementacija. Ona znaci da ce se vrednosti promenljive X povecati za 1, da stoji X-- vrednost bi se smanjila
za 1. Uvedena je jer je mnogo lakse/brze napisati X++ nego X = X + 1, zar ne? Medjutim operator ++ moze stojati i kako pre tako i posle imena promenljive, ovako:
Y = 10 + X++;
Y = 10 + ++X;
Razlika nije zanemarljiva. Uzmimo da je X = 15. U prvom slucaju vrednost Y ce biti 10 + 15. U drugom Y ce biti 10 + 16. Razlika je u tome sto se u prvom slucaju vrednost X inkrementira tek po zavrsetku naredbe( takozvana „postfiksna notacija“) dok se vrednost X u drugom slucaju prvo izvrsava inkrementacija promenljive X pa se tek onda odradjuje sabiranje, pa u tom trenutku promenljiva X ima vrednost 16. Ovo se naziva „prefiksna notacija“.

3.5 Napomena
Kod pisanja realnih brojeva npr. 3.14 od esencijalne je vaznosti da greskom ne upotrebite operator zareza( , ) umesto operatora tacka( . ). U sintaksi jezika C ovi operatori imaju potpuno razlicito znacenje!


4.0 Naredbe. Struktura programa.
Od ovog poglavlja ce mo pisati programe koji se mogu izvrsavati na racunaru. Verovatno se neko zapitao gde je standardni „HelloWorld!“ program, uz malo kasnjenja stize i on. Veci deo prethodnog texta je bio vise-manje teoriski dok ce se od sada veci deo posla svoditi na prakticno pisanje programa.

4.1 Hello World, Osnovne stvari vezane za jezik C
Napisacemo jedan program koji trebate da kopirate u text editor vaseg kompajlera, on je vrlo jednostavan i ne radi nista korisno ali ce nam veoma dobro posluziti da upoznate osnovne „komponente“ jezika.

/* PROGRAM HELLO_WORLD */
#include <stdio.h>

void main()
{
// prikazi poruku
printf("Da nije ove poruke ekran bi bio prazan!\n";);
}

Analizirajmo red po red.

4.2 Komentari
Prva linija koda( /* PROGRAM HELLO_WORLD */ ) ne radi nista tacnije kompajler je ignorise. Primeticete da se text nalazi izmedju znakova /* i */, sto znaci da je u pitanju komentar. Cemu on sluzi? Pomocu komentara program postaje citljiviji za coveka, prevodiocu(kompajleru) je potpuno sve jedno dali postoji sto hiljada linija komentara ili ni jedna jedina. Pretpostavite da ste napisali program koji ima oko 1000 linija koda i posle dva meseca hocete da otkolnite neke greske u programu ili da ga unapredite(prosirite). Ako ste redovno pisali komentare koji su opisivali sta koja grupa naredbi radi, posao bi vam bio olaksan jer ne biste morali da „desifrujete“ kod vec samo da procitate komentar.
Jos jedan je nacin za pisanje komentara- pomocu dve kose crte(// - vidi primer). Razlika je u tome sto ce se komentarom smatrati sve izmedju /* ... */ odnosno ako koristite ove simbole mozete pisati komentare u vise redova, dok se pomocu simbola // komentarom smatra sve od tog simbola do kraja tekuceg reda.

4.3 Naredba #include. Header fajlovi. Standardna biblioteka.
Postoje naredbe koje se izvrsavaju u toku rada programa i one koje se izvrsavaju samo jednom, u toku prevodjenja(kompajliranja) programa- preprocesorske naredbe. Recimo da pisete neki program sa svojim kolegom ili u ekipi od veceg broja ljudi. Svaki od programera ce pisati svoj deo programa u posebnim fajlovima. Kada svi zavrse svoj deo posla imacete nekoliko fajlova u kojima se nalazi kod za program. Imate dve mogucnosti, da tekstove spojite u jedan fajl(sto nije dobra praksa) ili da ih povezete pomocu naredbe #include (sto je dobra praksa). U drugom slucaju, standardizovano je da ekstenzija fajlova koji se povezuju bude .H (header fajlovi). Na taj nacin imacete vise malih fajlova pa ce vam sam kod biti pregledniji.
Zasto smo izmedju < > uneli „stdio.h“? stdio.h je samo jedan od gomile header fajlova koji sadrze veoma korisne kodove koje cete upotrebljavati u svojim programima. Autori ovih fajlova su programeri koji su radili na izradi programskog jezika C. Svi header fajlovi koji standardno dolaze uz svaki valjan C kompajler se zajedno nazivaju „C Standard Library“( Standardna Biblioteka jezika C).
Made By w0lf3x_ Copyright 2010@
Veoma dugo sam pisao ovaj tut,pisao bi josh ali nemoze stati xD , Zelio sam svim vama gamerima pokazati da mozete i malo znati o igrama tj jeziku koji ih pravi,nadam se da admini t.j moderatori nece obrisati tut jel sam ga dugo pisao,nadam se da nece biti spama i da cete nesto nauciti ;)

;);)
http://www.scribd.com/doc/23403882/Skolski-C-Tutrial-Sprski

Ti mislis mi levati? Dugo ti je trebalo, nema sta.

EDIT: A evo i za onaj prethodni.
http://forum.burek.com/linuxunix-t204424.html
Zanimljiva tema? Pošalji je raji.

Imaš šta dodati?

Mahirowski i w0lf3x_ već pišu u ovoj temi. Napravi profil za minutu i odgovori.

Poslije prijave vraćaš se ovdje.

Napravi profil i odgovori

Za palac, citat i odgovor treba ti profil. Traje minutu, a tema te čeka tamo gdje si stao/la.

Imaš profil? Prijavi se i vraćaš se ovdje.