Preskoči na sadržaj
Ista raja. Nova runda.
GAMERZ.ba — REBORN
Pitanje Riješeno 150 bodova

Pomoc oko jedne teme!

338 pregleda · 5 odgovora · otvorena 01.10.2009. u 19:06

Prije svega da vas pozdravim

Ovako moja drugarica radi u obdanistu i potrebna joj je jedna tema da se uradi, posto sam ja sa njom dobar i to :$ nekad odem kod nje reko sam joj ja uradit al mi mrsko to trazit po netu..

Tema je sledeća:

~ Promatranje , praćenje i procjenjivanje razvoja djece.

~ Primjena instrumentarija za procjenu razvoja djece grupi od 1 do 3 godine.

Znaci mora biti djeca od 1 do 3 god, moze i od bebe pa do 3 godine.
Znaci ne smije biti preko tog.
Nadam se da vam je jasno, posle cu ja to spremiti u office word ili nootepad pa cu joj isprintati sve zavisi koliko bude texta.
Eto ko moze da mi uradi bio bih mu mnogo , mnogo zahvalan.
Kurikulum PDF Ispis E-mail
Administrator
Cetvrtak, 18 Prosinac 2008

Školski kurikulum

Škola je vrlo aktivno uključena u provođenje programa razvoja obrazovnog sustava 2005. do 2012.god., Vlade RH. Kao jedna od 49 eksperimentalnih škola u Hrvatskoj bila je uključena šk.god. 2005./2006. u eksperimentalno uvođenje HNOS-a u osnovne škole RH.

Učitelji Škole prošli su u razdoblju od 2004. – 2007.god. oko 300 sati različitih metodičkih i didaktičko-pedagoških edukacija. U školi djeluju 4 voditelja županijskih stručnih učiteljskih vijeća, više učitelja je sudjelovalo u Radnim skupinama Ministarstva i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje tijekom priprema i početnog provođenja vanjskog vrednovanja. Kao i druge osnovne škole u Hrvatskoj, Škola je uključena u projekt NCVVO-a, Samovrednovanje škola. Pedagog Škole je uključen u Radne skupine zajedničkog projekta MZOS, AZOO i Yjivaskyla Univerziteta (Finska) za rad s romskom manjinskom zajednicom. Šest učitelja Škole uključeno je u proces napredovanja-promocije u zvanja učitelja mentora odnosno savjetnika; jedan učitelj je već promoviran u zvanje učitelja – savjetnika.

U Školi je, tijekom šk.god. 2005./2006. i 2006./2007., pedagog proveo istraživanja kvalitete rada na temelju naputaka i upitnika Instituta za društvena istraživanja i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje tako da je Učiteljsko vijeće upoznato sa specifičnim ciljevima i zadaćama Škole i rada u nastavi i ostalim oblicima odgojnog rada s učenicima, na temelju istraživanja potreba učenika i učitelja Škole.

Smatramo da naše temeljne zadaće na području razvoja kvalitete obrazovanja i nastavnog rada proizlaze iz temeljnih zadaća PIP donesenog 2006.god., HNOS-a kao nacionalnog standarda u nastajanju, Državnog pedagoškog standarda i novodonesenog Zakona o ogoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, te specifičnosti sredine u kojoj Škola djeluje te zadaća koje smo, u sklopu rada na razvoju učeničkih kompetencija, uočili kao područja na kojima moramo djelovati, a vidimo ih kao:

– listu problema koje uočavaju učitelji i učenici

– listu problema za koje i učitelji i učenici drže da ih mogu rješavati samo zajedničkim djelovanjem

– težišta rada u idućim školskim godinama

U istraživanjima tijekom šk.god. od 2005. do 2008., uočili smo nekoliko područja problema:

Problemi na koje učitelji i učenici mogu ograničeno utjecati:

1. Plan i program

2. Definicija kriterija ocjenjivanja (dokimologija), definirana Ključnim pojmovima i zadanim Obrazovnim postignućima, definiranim u PIP

Problemi na koje zajedničkom akcijom možemo utjecati:

1. Dosljedno provođenje kvalitativne analize kao važnog oruđa za samoprocjenu i kontrolu vlastitog rada učitelja i učenika

2. Suvremeni načini rada i ocjenjivanja

3. Jačanje aktivne uloge roditelja i uspostava zajednice roditelja, učenika i učitelja, preko Vijeća učenika, Vijeća roditelja i Zajednice učenika, učitelja i roditelja

4. Proširenje oblika suradnje s drugim školama

5. Izgradnja suradničkih odnosa među djelatnicima i suradničkih odnosa učenika i učitelja i učenika međusobno

6. Rješavanje disciplinskih problema

7. Sudjelovanje učenika u donošenju odluka o životu i radu Škole preko Vijeća učenika

8. Istraživanju i realizaciji očekivanja učitelja (i drugih suradnika) od stručnih službi i menadžmenta Škole i načini pomoći i podrške učiteljima

9. Specifični problemi Škole

Kada govorimo o specifičnim problemima Škole, moramo imati u vidu rezultate istraživanja i razgovora s učenicima tijekom šk.god. 2005./06.:

– efikasnost u radu učenika:

o 36% učenika procjenjuje da je efikasno u radu

o 66% učenika procjenjuje da je nedovoljno efikasno u svom radu

– primjena znanja u rješavanju stvarnih životnih problema:

o 27% učenika izjavljuje da može primijeniti znanja u stvarnom životu

o 40% da u školi uče nešto što im u životu nikada neće trebati

– broj učenika spremnih da preuzmu odgovornosti i donose odluke = 23% učenika

10. Specifični problemi u vezi s HNOS-om: (pokazali su se tijekom eksperimentalne primjene i početnog uvođenja)

a. potreba za specifičnom edukacijom iz grupne dinamike i interakcija

b. potreban metodički seminar iz suvremenih strategija učenja i poučavanja (cjelovita i integrirana nastava, projekti i projektna nastava, istraživačka nastava, izvanučionička i terenska nastava, učenje putem istraživanja i otkrivanja, mentorski rad, timska nastava i timski rad učenika i učitelja, tematsko poučavanje, suradničko učenje i poučavanje, rad na izvorima i samostalan rad učenika u nastavi)

Ovi podaci jasno su pokazali da se trebamo pozabaviti zadaćama podizanja efikasnosti rada učenika i podizanju primjenjivosti znanja stečenih u školi (stjecanje operativnih „znanja“, vještina i umijeća)

Drugi naš važan zadatak bio je rad na osvještavanju i prepuštanju odgovornosti za rezultate učenicima gdje je težište trebalo biti na preuzimanju odgovornosti od strane učenika.

Tijekom školskih godina 2005./2006. - 2007./2008. sustavno smo provodili HNOS i paralelno edukacije za učitelje. Smatramo da smo u tome bili vrlo uspješni, s obzirom na rezultate postupka samovrednovanja u sklopu nacionalnog vanjskog vrednovanja.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA PREMA INDIKATORIMA KVALITETE 2005./2006.:

Najmanje razvijene vještine učenika, po sudu učitelja:

l sposobnost samostalnog učenja

l spremnost na cjeloživotno učenje

l inicijative učenika

l vještina snalaženja u životnim situacijama



na nešto višem su stupnju

l razumijevanje okruženja i potreba drugih ljudi

l poštivanje tuđih potreba i sloboda

l organizacija rada i organiziranje

l procjena mogućnosti i izbora i donošenje odluka

l logično zaključivanje i rješavanje problema

l analiza i sinteza

l spremnost na rizik i preuzimanje odgovornosti



najviše razvijene sposobnosti (kojima se očito pridaje najviše pažnje u školi) su:

l poštivanje sebe

l vjera u sebe

l spremnost na timski rad



Opće tendencije doživljaja zadovoljstva-uspješnosti učitelja - po područjima (poredano od područja najviše razine doživljaja zadovoljstva prema najnižoj razini):

l Učenje i poučavanje,

l Resursi

l Suradnja, osobni i socijalni razvoj

l Očekivanje i poticanje postignuća

l Razvoj životnih vještina

l Zadovoljstvo odnosima

l Ocjenjivanje kao dio poučavanja

l Povezanost s društvenom sredinom

l Roditeljsko sudjelovanje

l Školsko ozračje

l Nastavni plan i program

REZULTATI ISTRAŽIVANJA PREMA INDIKATORIMA KVALITETE 2007./2008.:



1. Učenici i odnos prema školi, razrednom i školskom ozračju:

- osjećaj straha, tjeskobe, psihosom.smetnje 4 - 7% DA 50% NE

- volim ići u školu, osjećam se sigurno u školi 54 - 45% DA 4 - 6% NE

- bojim se loših ocjena 13% DA 46% NE

- promjene u metodici rada učitelja 46 - 60% DA 4 - 8% NE

- znam svoje ocjene, znam što moram znati

za koju ocjenu 60% DA 4 - 8% NE



2. Roditelji i viđenje škole - rezultati 2008.god. u postupku samovrednovanja:

– odnos učenika prema školi (prema procjenama roditelja):

o 74% roditelja učenika bez straha dolazi u školu

o 74% roditelja učenika se osjeća uspješno u školi

o 93% roditelja učenika poznaje i razumije kriterije ocjenjivanja

o 83% roditelja učenika smatra da učitelji objektivno ocjenjuju

o 83% roditelja učenika pozitivnim procjenjuje odnos učitelja prema učenicima

o 74 odnosno 78% roditelja učenika pozitivnim procjenje metodiku učitelja odnosno odnos učitelja prema roditeljima

no, još uvijek, 40% roditelja učenika procjenjuje da su uključeni u nastavu, a 36% da su nedovoljno uključeni u nastavu



Prema ovim rezultatima, evidentno je da se bitno promijenilo ozračje u školi i nastavna klima, i to u prvom redu povećavanjem educiranosti učitelja Škole. te stvarnim povećanjem sudjelovanja roditelja u nastavi. Pri tom moramo naglastit, da smo sustavno radili i na edukacijama za roditelje (nepripremljeni roditelji teško bi se snašli u nastavnim situacijama).

KOMPETENCIJE PO SUDU UČENIKA:

1. KOMPETENCIJE RAZVIJENE U DOVOLJNOJ MJERI - rezultati iznad 50%


2. SPOSOBNOSTI KOJE TREBA UVJEŽBAVATI - rezultati ispod 50% učenika



1. Provjeravanje vlastitih stavova i mišljenja = 89%

2. Spremnost za rad u grupi = 86%

3. Spremnost na suradnju = 81%

4. Spremnost na timski rad = 77%

5. Prihvaćanje drugih ljudi i spremnost na pružanje pomoći (uzajamnost) = 77%

6. Razumijevanje koncepata = 73%

7. Održavanje harmoničnih odnosa s okolinom = 77%

8. Primjena koncepata = 68%

9. Osjećaj da me kolege cijene = 68%

10. Optimističan stav i samostalnost = 63%

11. Poštivanje drugih - prihvaćanje suradnje = 63%

12. Nove ideje = 63%




1. Analiza + sinteza = 45%

2. Logičko zaključivanje = 45%

3. Nenasilno rješavanje sukoba = 41%

4. Sposobnost razlikovanja važnog od nevažnog = 36%

5. Efikasnost u radu = 36%

6. Sposobnost procjenjivanja = 32%

7. (Samo)procjena i procjena drugih =32%

8. Primjena znanja i vještina u rješavanju stvarnih životnih problema = 27%

9. Preuzimanje odgovornosti i donošenje odluka = 23%

1. Zanimanje za istraživanje = 55%

2. Sposobnost organizacije = 55%

3. Poštivanje sebe = 50%

4. Fleksibilnost i generiranje novih ideja = 50%

5. Inicijativa i poticanje drugih = 50%

6. Fleksibilnost mišljenja i generiranje novih ideja = 50%




= kompetencije razvojem kojih još uvijek ne možemo biti zadovoljni (usprkos relatino dobrom postotku)

ZADOVOLJSTVO I OSJEĆAJ USPJEŠNOSTI - UČITELJI

Izraženo zadovoljstvo = više od 50% odgovora DA


Izraženo (ne)zadovoljstvo = više od 50% odgovora NE i Djelomično



1. Učenje i poučavanje = 75.5%
2. Resursi = 57.75%



Očekivanja i poticanje postignuća = 50.2%

1. Razvoj životnih vještina (s ogradom da se radi o razvoju vještina suradničkog i timskog rada te poštivanja i vjere u sebe) = 51.5%
2. Zadovoljstvo učitelja odnosima = 52.25%
3. Ocjenjivanje kao dio poučavanja = 53.89%
4. Povezanost s društvenom sredinom = 57.75%
5. Roditeljsko sudjelovanje = 63.87%
6. Školsko ozračje = 69.4%
7. Nastavni plan i program = 73.34%

= područja osobitog nezadovoljstva (izraženo postotkom odgovora NE i djelomično)


1. Roditeljsko sudjelovanje = 18.66%
2. Očekivanja i poticanje postignuća = 13.5%
3. Školsko ozračje = 9.75%
4. Odnosi = 8.33%
5. Razvoj životnih vještina učenika (sposobnost samostalnog učenja, spremnost na cjeloživotno učenje i inicijative učenika, vještina snalaženja u životnim situacijama; razumijevanje okruženja i potreba drugih ljudi, poštivanje tuđih potreba i sloboda, organizacija rada i organiziranje, procjena mogućnosti i izbora i donošenje odluka, logično zaključivanje i rješavanje problema, analiza i sinteza, spremnost na rizik i preuzimanje odgovornosti = 7.75%
6. Ocjenjivanje kao dio poučavanja = 5.66%



Zajednički plan akcije – čemu bismo morali pridati veću pažnju na temelju istraživanja 2005./2006. do 2007./2008. šk.god.

Učenici


Učitelji

1. Zanimanje za istraživanje = 55%
2. Sposobnost organizacije = 55%
3. Poštivanje sebe = 50%
4. Fleksibilnost i generiranje novih ideja = 50%
5. Inicijativa i poticanje drugih = 50%
6. Fleksibilnost mišljenja i generiranje novih ideja = 50%



1. Roditeljsko sudjelovanje = 18.66%



2. Očekivanja i poticanje postignuća = 13.5%



3. Školsko ozračje = 9.75%



4. Odnosi = 8.33%



5. Razvoj životnih vještina kod učenika (sposobnost samostalnog učenja, spremnost na cjeloživotno učenje i inicijative učenika, vještina snalaženja u životnim situacijama; razumijevanje okruženja i potreba drugih ljudi, poštivanje tuđih potreba i sloboda, organizacija rada i organiziranje, procjena mogućnosti i izbora i donošenje odluka, logično zaključivanje i rješavanje problema, analiza i sinteza, spremnost na rizik i preuzimanje odgovornosti = 7.75%



6. Ocjenjivanje kao dio poučavanja = 5.66%

1. Analiza + sinteza = 45%

2. Logičko zaključivanje = 45%

3. Nenasilno rješavanje sukoba = 41%

4. Sposobnost razlikovanja važnog od nevažnog = 36%

5. Efikasnost u radu = 36%

6. Sposobnost procjenjivanja (i samoprocjene) = 32%

7. (Samo)procjena i procjena drugih =32%

8. Primjena znanja i vještina u rješavanju životnih problema = 27%15.

9. Preuzimanje odgovornosti i donošenje odluka = 23%



Zajedničkim radom i akcijama, preko Vijeća - učenika, roditelja i učitelja, smatramo da ćemo, naravno uz pomoć projekta i stručnjaka NCVVO, postići zadovoljavajuću razinu kvalitete i na ovim područjima.

Važna područja na kojima smo uočili našu slabiju pripremljenost, ne možemo rješavati sami, nego očekujemo da će nam tu pomoći projekt NCVVO Samovrednovanje škola, te Agencija za odgovj i obrazovanje kao i vlastiti rad na stručnom usavršavanju i zajedničke edukacije.





1. SVRHA I NAMJENA ŠKOLSKOG KURIKULUMA

Školski kurikulum donosimo kao jedan od temeljnih dokumenata Škole. Osim sadržaja i tema u pojedinim predmetima, potrebe razvoja kompetencija i vještina učenika za snalaženje u suvremenom svijetu nalažu nam da redovne programe obogaćujemo metodički, didaktički i sadržajno, te oblicima rada koji će omogućiti učenicima da obogaćuju i formiraju vlastite sustave i razvijaju vlastite strategije učenja i djelovanja u prirodnom okruženju i u timu.

Želimo razvijati školu i nastavni rad orijentiran na učenika ali i precizno artikuliran, algoritmiziran, tako da udovoljava modernim uvjetima kulrikuluma (metodologijom, kriterijima i tehnologijom izrade kurikuluma); želimo zadovoljiti specifične potrebe učenika, te ih uvesti u znanstveni pristup i rad.



2. TEMELJI ŠKOLSKOG KURIKULUMA

Školski smo kurikulum izradili na osnovu temeljnih dokumenata RH koji se odnose na osnovno obrazovanje:

1. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
2. Državni pedagoški standard odgoja i obrazovanja
3. Nastavni plan i program za osnovnu školu
4. Strategija za izradbu i razvoj Nacionalnog kurikuluma
5. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS)

i to zato što proces učenja doživljava svoju transformaciju pri čemu ga određuju:

- interakcija sudionika koji uče u otvorenom okruženju umjesto interakcije samo između učitelja i učenika

- učenikovo konstruiranje znanja temeljeno na rješavanju problema i projektima umjesto prijenosa „znanja“ učenicima

- razvoj učenikovih kompetencija za snalaženje u novim situacijama umjesto učenikova pamćenja činjenica

- situacijsko i praktično učenje umjesto teorijskog i verbalnog učenja

- učenje usmjereno na pitanja, probleme i istraživanja koja zanimaju učenika umjesto učenja usmjerenog na zadane sadržaje

Pretpostavka samostalnog (samo)vođenja učenja je učenikovo razumijevanje učenja, zahtjeva koji se pred njega postavljaju i kriterija vrednovanja njegova rada. Učenik mora imati mogućnost osvrnuti se na vlastiti rad i vrednovati svoje znanstveno razumijevanje i sposobnosti. Razvoj učenikovih vještina prosudbe vlastitog rada otvara proces njegove samoinicijative i odgovornosti prema učenju. (Samo)vrednovanjem vlastitog rada učenik razvrstava ideje i odlučuje o daljnjim postupcima.

Razvoj vještina samostalnog vođenja učenik pokazuje:

- isticanjem svojeg razumijevanja znanstvene koncepcije, načela, zakona i sposobnosti vođenja istraživanja

- objašnjenjem ili prikazivanjem primjera koji podupiru njegovo razumijevanje

- kritičkim osvrtom na vlastiti rad uporabom učiteljevih kriterija i standarda

- kritičkim osvrtom na rad ostalih učenika na konstruktivan način, prema usvojenim kriterijima



3. STRUKTURA RADNIH TIMOVA ZA IZRADU ŠKOLSKOG KURIKULUMA

1. Stručna vijeća razredne odnosno predmetne nastave

2. Stručna vijeća pojedinih razreda (razrednici 1. - 4. razreda i razrednici 5. - 8. razreda, u suradnji s predmetnim učiteljima pojedinih predmeta)

3. Stručna vijeća predmetnih učitelja

4. Knjižničar i radne skupine učenika koji pomažu u knjižnici

4. TABELARNI PRIKAZ AKTIVNOSTI - prilog

5. TROŠKOVNIK RAZRAĐENIH AKTIVNOSTI (aktivnosti programa projekata) - prilog

6. EVALUACIJA ŠKOLSKOG KURIKULUMA

U programiranju Školskog kurikuluma poštivali smo šest cikličkih etapa izrade kurikularnog plana i programa rada:

1. Priprema
2. Razrada
3. Izrada
4. Provedba
5. Vrednovanje
6. Usavršavanje



6.1. Evaluaciju možemo razmatrati s pozicija procjene rezultata koje su ostvarili učenici: check-liste, učenički i razredni portfolio, kartice samoprocjene, nastavni listići, liste samoprocjene, anegdotski zapisi, lista zadaća i stupnjeva postignuća učenika prema kriterijima; lista funkcionalnih zadaća (misaone operacije); lista vještina i umijeća; izvještaj o napretku; povratno informiranje; rad s projektima i prezentacijama; kvantitativna i kvalitativna analiza; liste samopraćenja; lista ciljeva i zadaća; lista strategija i kompetencija i specifičnih vještina; lista osobnih komunikacijskih vještina; lista učenikovih i učiteljevih aktivnosti; ocjenske rešetke; konzultacije i mentorski rad s učenicima; učeničke bilješke

Bitno je pri tom:

- da učenik i učitelj zajednički ispunjavaju sve ove oblike

- da učenik sam pohranjuje i procjenjuje svoje uratke u svojoj mapi

- da su te učeničke mape uvijek dostupne učitelju, učeniku i roditeljima

- da se povremeno prati generalni napredak i donose zajednički zaključci o tome

- da učenik uvijek dobije povratnu informaciju i priliku da se sam procijeni

Kompletni je kurikulum, kao razrada temeljnog programa, baziran na suvremenim spoznajama o strategijama učenja koje obuhvaćaju učenje:

- izvora i organizacije informacija

- rješavanja problema

- traženja i selekcioniranja informacija

- služenja informacijama

- istraživanjem

- kooperativnim učenjem

- tolerancije

- ljudskih prava

- poduzetništva

- kako učiti (strategije učenja za pojedine kognitivne tipove učenika)

„Učenje učenja“ obuhvaća temeljne strategije:

- kreativno čitanje (kognitivna mapa: ideje - relacije - principi - veze)

- kritičko čitanje (=pitanje analize organizacije teksta: relevantne ideje i relacije - bitni problemi - izvori znanja o problemima, jesu li to saznanja ili pretpostavke - analiza adekvatnosti informacija, razlaganje na informacije, činjenice i pretpostavke, evaluacija i primjena u odnosu na problem - prijedlog rješenja s dokazivanjem, provjerom i diskusijom prijedloga - može biti predloženo više rješenja i sva se prihvaćaju ako su moguće sinteze - nova osmišljavanja primjene i novi reperkusoije problema i predloženih rješenja)

- sastavljanje lista pitanja, najrelevantnijih ideja, primjeri, primjena, razvoj sustava podataka i informacija, granična i supportna područja

- otkrivanje naučnih principa na kojima se temelje moguće organizacije podataka i pokušaj formuliranja teorije

- sastavljanje listi argumenata i kontraargumenata

- sastavljanje lista značenja otkrivenog s različitih sadržaja

- prikupljanje dokumentacije, praćenje, promatranje, eksperimentiranje, istraživanje - kao tehnike rada

- rješavanje problema



Rezultate evaluacije učeničkih postignuća koristit ćemo u procesima:

zaključivanja ocjena i prezentacije učenikova napredovanja svim zainteresiranima (roditeljima, učiteljima)

profesionalnu orijentaciju učenika i prezentaciju formiranih kompetencija srednjim školama i zainteresiranim poduzetnicima; određenju potreba učenika i, s tim u vezi, korekcija u razvojnom planu i kurikulumu Škole; obogaćivanju oblika suradnje s roditeljima i uključivanju roditelja u nastavu.



6.2. Drugi dio evaluacije Školskog kurikuluma je evaluacija kvalitete rada Škole kroz istraživanje stručnih suradnika:

PROJEKT EVALUACIJE KVALITETE RADA ŠKOLE

1. Autori projekta: Miljenka Župan, profesor pedagogije i Jasenka Đurić, profesor psihologije

2. Nositelji projekta: OŠ Mursko Središće i OŠ Domašinec

3. Korisnici projekta i ciljana populacija: učenici, učitelji, roditelji škola koje sudjeluju u projektu

4. Prikaz problema:

Kvaliteta rada škole očituje se u cjelokupnom osmišljenom radu i djelovanju svih sudionika odgojno obrazovanog procesa u školi, suradnji s roditeljima i njihovom sudjelovanju u nastavnim procesima. Radi se o dinamičkom i razvojnom procesu koji je potrebno stalno pratiti kroz očekivana postignuća i usporedbu postignuća i zacrtanih ciljeva.

Odgovore na ova pitanja dobit ćemo kroz ovaj projekt.

5. Aktivnosti i dinamika provođenja projekta:

Prilikom evaluacije koristit ćemo učeničke uratke nastale u procesu „učenja učenja“ (vidi pod Evaluacija s pozicija procjene rezultata učenika).

Evaluaciju u pogledu rada učitelja i drugog odgojno-obrazovanog osoblja, te sudioništva roditelja u nastavnom procesu i suradnji sa Školom, provest ćemo na temelju anketnih upitnika za učenike, učitelje i roditelje - područja koja obuhvaćaju upitnici:

POČETNA EVALUACIJA - komponente praćenja i procjene:

1. Koliko sam upoznat s aktivnostima izvan nastave
2. Želim li sudjelovati u planiranju tih aktivnosti
3. Kako bih mogao utjecati i sudjelovati na izbor i planiranje ovih aktivnosti
4. Jesam li sudjelovao i utjecao na planiranje ovih aktivnosti - kako

----- prezentacija rezultata tijekom 10.mj.

PRIJELAZNA EVALUACIJA - komponente praćenja i procjene:

1. U kojim sam sve aktivnostima izvan nastave sudjelovao
2. Koje sam oblike i strategije učenja koristio
3. Čime sam zadovoljan
4. Čime sam nezadovoljan
5. Koliko sam zadovoljan svojim školskim uspjehom
6. Što bih trebao popraviti
7. Što mogu sam
8. U čemu očekujem pomoć
9. Tko mi može pomoći

----- prezentacija rezultata tijekom veljače

ZAVRŠNA EVALUACIJA - obuhvaća preispitivanje indikatora kvalitete u konkretnoj primjeni u Školi - komponente praćenja i procjene

1. kurikulum: nastavne strategije, načini učenja, oblici učenja - koje poznajem, koje koristim; integriranje, prožimanje predmeta; školski raspored i mogućnosti izbora učenika; podrška i savjetovanje učitelja
2. postignuća: napredak škole u podizanju postignuća; napredak učenika u učenju; postignuća učenika s obzirom na državnu razinu i /ili na državnim ispitima
3. učenje i poučavanje: interakcija učitelj-učenik; tempo učenja; stupanj poticanja i motiviranja učenika od strane škole; osobna odgovornost za učenje, samostalno razmišljanje i aktivno sudjelovanje u učenju; interakcija s drugima; briga za učenike različitih sposobnosti i sklonosti; upotreba podataka procjene – korištenje ocjena; prijemljivost škole na mišljenja i upite roditelja o napretku njihovog djeteta
4. podrška učenicima: napredak učenika u razvoju pozitivnih stavova, te osobnih i društvenih vještina; podrška pri izboru predmeta, za buduće obrazovanje ili pri zapošljavanju; ispravnost i relevantnost informacija i savjeta; proces motrenja (praćenja); upotrebljivost dobivenih podataka; programi podrške za učenje; primjena programa podrške pri učenju; ispunjavanje zakonskih odredbi; postupci za raspoređivanje učenika s posebnim potrebama i invaliditetom u razrede; povezanost s dobrovoljnim organizacijama, širom lokalnom zajednicom i poslodavcima; povezanost s lokalnim vlastima ili drugim upravnim tijelima; povezanost s drugim obrazovnim institucijama
5. školski etos: prijem i ozračje; radna etika učenika i zaposlenika; odnosi izmedu učenika i zaposlenika; ponašanje i disciplina učenika; osjećaj jednakosti i pravednosti; poticanje roditelja na uključivanje u proces učenja svoje djece i u život škole; postupci za komuniciranje s roditeljima; obaviještenost roditelja o radu škole; povezanost škole sa školskim odborom; uloga škole u lokalnoj zajednici
6. resursi: dostatnost, opseg i prikladnost; pretpostavke za osiguravanje zdravlja i sigurnosti; izlaganje i prikazivanje zanimljivih elemenata; iskustvo, kvalifikacije i stručnost zaposlenika; djelotvornost nastavnika i timski rad; stvaranje razreda i iskorištenost nastavnika; udruživanje nastavnika radi podrške učenicima; profesionalni razvoj zaposlenika
7. menadžment: jasnoća i prikladnost ciljeva; djelotvornost postupaka za formuliranje politike škole; razvojni plan; utjecaj planiranja i moj utjecaj na planiranje; planiranje akcija; kvaliteta rukovođenja; stručni tim; profesionalna kompetentnost i predanost; odnosi s ljudima i razvoj timskog rada

---- prezentacija rezultata tijekom lipnja

----------------------- IZRADA PLANA AKCIJE za poboljšanje i usavršavanje kurikuluma, te za potrebe Razvojnog plana Škole

Svaka od ovih evaluacija ide na procjenu pojedinih indikatora kvalitete, pa će i rezultati evaluacije biti prvenstveno korišteni u cilju poboljšanja kvalitete rada Škole.



6. INSTRUMENTARIJ

Instrumentarij će izraditi stručni suradnici pedagog i psiholog, na temelju adekvatnih questionera Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje i Instituta za društvena istraživanja „Ivo Pilar“, predloženih za praćenje kvalitete i samovrednovanje škola, za učenike, učitelje i roditelje, te menadžment i stručne službe škola.

ako moze pomoc

http://www.ufos.hr/DATA/studijski_programi/Odgojitelj_predskolske_djece_Osijek.pdf

http://www.tuzlafarm.com/download/VA5.pdf
www.korakpokorak.hr

http://www.roda.hr/tekstovi.php?TekstID=166&Tekst2ID=170&Show=618

http://razvojdjece.crolink.net

http://razvojdjece.crolink.net/kategorija.asp?kat=2

http://www.azoo.hr/admin/fckeditor/File/Nacionalni%20plan%20aktivnosti%20za%20prava%20i%20interese%20djece.pdf

http://www.blog.hr/print/?id=1620555515
http://209.85.229.132/search?q=cache:zmIGd8rK_hYJ:www.see-educoop.net/education_in/pdf/inklu_1-yug-mon-srb-t03.pdf+Primjena+instrumentarija+za+procjenu+razvoja+djece&cd=19&hl=bs&ct=clnk&gl=ba

namucio sam se dok sam nasao nadam se da ce pomoci eto
ako hoces mozes izvuc nesto ko najbitnije pa sastavit fino
KURIKULUM ZA VRTIĆE

RAZVOJNO - PRIMJERENI PROGRAM
ZA DJECU OD 3 DO 6 GODINA

KIRSTEN A. HANSEN, ROXANE K. KAUFMAN
KATE BURKE WALSH
OBRADA HRVATSKOG IZDANJA: MIRA KUNSTEK
PRIJEVOD: RENATA MIKULEC

PRIRUČNIK BR. 3

IZDAVAČ
Udruga roditelja Korak po korak
za promicanje kvalitete življenja djece i obitelji

Zagreb, 2001.



SADRŽAJ

Predgovor hrvatskom izdanju
1. Razmišljanje usmjereno na dijete

1-1. Uvod, temeljna načela i filozofija
Filozofija Programa Korak po korak
Pristupi odgoju i obrazovanju u ranom djetinjstvu
Polazišne osnove Programa Korak po korak
Razvojna primjerenost
Progresivni odgoj i obrazovanje
Individualizirano učenje
U čemu je važnost individualizacije?
Centri aktivnosti
Sudjelovanje obitelji
Soba za roditelje
Obiteljsko – savjetodavno vijeće
Što su razvojno – primjerene aktivnosti?
Dobna primjerenost
Individualna primjerenost
Individualiziranje kroz igru
Provođenje teorije u praksu
1-2. Ciljevi i razvojne smjernice
Razvojne dobne osobine djece
Prilog: Karta normalnog razvoja djece

2. Poučavanje usmjereno na dijete

2-1. Sudjelovanje obitelji
Koristi od sudjelovanja roditelja
Stavovi
Zajednička odgovornost
Prilike za suradnju
Komunikacija
Smjernice za komunikaciju s roditeljima
Očekivanja
Oblici komunikacije s roditeljima
Oblici neformalne komunikacije
Oblici formalne komunikacije
Soba za roditelje
Posudionica knjiga i igračaka
Obiteljska druženja
Otkrivanje interesa roditelja
Odabir tema za roditeljske sastanke
Planiranje neformalnih događaja ili druženja
Raspored
Aktivnosti koje unapređuju sudjelovanje roditelja
Načela za očuvanje povjerljivosti
Prilog: Individualni godišnji plan uključivanja roditelja

2-2. Izgrađivanje zajednice
Stvaranje atmosfere
Poučavanje o različitostima
Učenje o odgovornosti
Donošenje odluka
Pravila u SDB
Prilog: Lista za samoprocjenu: Unapređivanje područja
multikulturalizma – kulturološke razlike i kompetencije

2-3. Promatranje i bilježenje
Smjernice za promatranje
Metode neformalnog promatranja
Metode i načini bilježenja
Što promatrati
Ponašanja koja treba promatrati
Upotreba informacija dobivenih promatranjem
Izvještavanje obitelji
Kako unaprijediti razgovor s roditeljima?
Izvješća
Prilog: Lista za individualno zapažanje
Prilog: Primjer pismenog izvješća o djetetu
Prilog: Izvješće o napredovanju djeteta

2-4. Planiranje integriranog kurikuluma
Potreba za kratkoročnim i dugoročnim planiranjem
Planiranje dnevnog rasporeda
Pripremanje roditelja na vrtić
Planiranje tematskih projekata
Kako razviti tematski projekt
Primjer tematskog projekta
Prilog: Lista za planiranje tematskog projekta
Što treba uzeti u obzir prilikom planiranja
Dokumentiranje i praćenje individualnog napretka
Prilog: Uzorak dnevnog rasporeda za djecu od tri i četiri godine
Prilog: Uzorak dnevnog rasporeda za djecu od pet i šest godina
Prilog: Tjedni raspored
Prilog: Mjesečni raspored
Prilog: Tema – Prijateljstvo
Prilog: Planiranje kao proces promatranja, praćenja i procjenjivanja razvoja djeteta

3. Učenje usmjereno na dijete

3-1. Stvaranje okruženja za učenje
Sigurnost u sobi za dnevni boravak
Prilog: Lista provjere organizacije sobe za dnevni boravak
Prilog: Tlocrt dobro isplanirane sobe za dnevni boravak 1 i 2

3-2. Likovno izražavanje
Djeca u igri: Centar za likovno izražavanje
Utjecaj na razvojna područja
Izgled centra za likovno izražavanje
Uloga odgajateljskog tima
Poticanje kreativnosti
Prilog: Pravila za uspješno poticanje likovnog
Izražavanja djece
Aktivnosti i projekti

3-3. Centar za građenje
Djeca u igri: Centar za građenje
Faze u gradnji kockama
Utjecaj na razvojna područja
Uređenje centra za građenje
Uloga odgajateljskog tima
Aktivnosti i projekti

3-4. Kuhanje
Djeca u igri: Kuhanje i iskustva s hranom
Utjecaj na razvojna područja
Aktivnosti i projekti
Recepti
OPREZ: Sigurnost je najvažnija!

3-5. Dramske i obiteljske igre
Utjecaj na razvojna područja
Uloga dramske igre u predškolskom kurikulumu
Integriranje kreativne dramske igre u druge centre
Aktivnosti
Uređenje centra za obiteljske i dramske igre
Materijali
Uloga odgajateljskog tima
Kako unaprijediti dramske igre?
Aktivnosti i projekti
Igre prstima i lutkama
Lutke koje je jednostavno napraviti
Sažetak

3-6. Centar za početno čitanje i pisanje
Djeca u igri: Centar za početno čitanje i pisanje
Uloga odgajateljskog tima
Aktivnosti i projekti
Uvjeti za prirodno učenje jezika

3-7. Centar za matematiku i manipulativne igre
Djeca u igri: Matematika i manipulativne igre
Uvrštavanje matematike u dnevni raspored
Uvrštavanje matematike u druge centre aktivnosti
Uređenje centra za matematiku i manipulativne igre
Uloga odgajateljskog tima
Matematičke aktivnosti i projekti
Sažetak

3-8. Centar za glazbu
Djeca u igri: Glazba u sobi za dnevni boravak
Utjecaj glazbe na razvoj djece
Uvrštavanje glazbe u dnevni raspored
Uloga odgajateljskog tima
Glazbene aktivnosti i projekti
U posjetu orguljama

3-9. Igre na otvorenom prostoru
Djeca u igri: Na otvorenom prostoru
Utjecaj na razvojna područja
Osmišljavanje vanjskog prostora
Sažetak
Uloga odgajateljskog tima
Aktivnosti na otvorenom
Aktivnosti i projekti
Sudjelovanje obitelji u aktivnostima na otvorenom

3-10. Igre pijeskom i vodom
Djeca u igri: Centar za igre pijeskom i vodom
Utjecaj na razvojna područja
Osmišljavanje centra za igru pijeskom i vodom
Uloga odgajateljskog tima
Aktivnosti i projekti

3-11. Istraživanje prirode
Djeca u igri: Centar za istraživanje prirode
Osmišljavanje istraživanja prirode
Centar za istraživanje prirode
Vještine u centru za istraživanje prirode
Uvrštavanje prirode u ostale centre aktivnosti
Uloga odgajateljskog tima
Aktivnosti i projekti
12. Izvori
13. Sadržaj
14. Radionice za odgajatelje u vrtićima
15. Izdanja biblioteke Korak po korak

RADIONICE ZA ODGAJATELJE U VRTIĆIMA

1. RADIONICA
Uvod u program Korak po korak
2. RADIONICA
Okruženje
3. RADIONICA
Centri aktivnosti
4. RADIONICA
Sudjelovanje roditelja
5. RADIONICA
Uvod u individualizaciju
6. RADIONICA
Promatranje
7. RADIONICA
Kocke
8. RADIONICA
Uključivanje obitelji
9. RADIONICA
Komuniciranje s djecom
10. RADIONICA
Poboljšavanje djetetove slike o sebi


www.korakpokorak.hr

e-mail: [email uklonjen]
Rješenje
eto dala sam ti na msn 

Prijavi se da bi odgovorio/la na ovu temu.