PLS Pomoc oko HISTORIJE :P

trebalo bi mi dosta toga o olimpijskim igrama izmedju 2 svjetska rata pls ako moze ko pomoci treba mi za sutra




Admini: Pls ako sam pogrijesio gdje sam smjestio temu molim vas prebacite je u kategoriju gdje treba i nemojte pls lock treba mi za sutra
Hvala ...

wikipedia/google

Neke se od Igara uopće nisu održale zbog dvaju svjetskih ratova (1916. g. u Berlinu, 1940. g. u Helsinkiju i 1944. g. u Londonu).

Jadan ti ***, kako si mogao podforum TOLIKO FULAT!



Izazov i snaga Olimpijskih igara

Kako one drevne (do g. 393), tako i suvremene (od g. 1896) Olimpijske igre nisu samo športski nego također politički, ekonomski i širi društveni događaj koji svakako uključuje i onu osobnu razinu ljudskog postojanja. Iz povijesti znamo da su Igre između ostalog doprinijele izgradnji mira, zajedništva i zajedničke svijesti stanovnika Stare Grčke. Poznato je naime da su zajedno s pozivom na Igre vjesnici Olimpijskih igara također oglašavali «Božji mir». Mir koji je označavao prestanak sporova, odnosno ratova između pojedinih gradova-državica. Time se osiguravao siguran dolazak i odlazak svim sudionicima, kao i natjecanje neometano svađama i bitkama. Osim ovoga kratkotrajnog, koji je bio zalog onoga u srcu priželjkivanoga trajnog mira, drevne su Olimpijske igre imale također iznimno veliko ekonomsko i političko značenje zbog mirom pogodovanih susreta trgovačke i političke naravi. Ukratko, Igre promiču mir te doprinose materijalnoj i svekolikoj društvenoj izgradnji starih Grka i njihove zajedničke postojbine.





Zanimljivo je istaknuti da one, na svoj način sjedinivši rascjepkanu Staru Grčku, čine tu zemlju sposobnom za novo i šire zajedništvo već od drugog stoljeća prije Krista, stoljeća u kojem na Olimpijskim igrama sudjeluju i Rimljani.



Za razliku od drevnih Olimpijskih igara i u svakom slučaju suprotno ideji olimpizma, sudbina Igara modernog doba često je bila u nemilosti različitih društvenih događaja i vojnopolitičkih sila. Neke se od Igara uopće nisu održale zbog dvaju svjetskih ratova (1916. g. u Berlinu, 1940. g. u Helsinkiju i 1944. g. u Londonu), neke od njih je bojkotirao čak i znatan broj zemalja (65), uključujući i one velike, iz društvenih ili vojnopolitičkih razloga (1976. g. u Montrealu, 1980. u Moskvi i 1984. u Los Angelesu). Druge su pak Igre bile su instrumentalizirane ili iskorištene za krajnje negativne i ideji olimpizma posve suprotne ciljeve. Dovoljno je prisjetiti se onih iz 1936. g. u Berlinu i onih iz 1972. g. u Münchenu: dok je prve zloupotrijebio Adolf Hitler za promociju svoje ideologije i demonstraciju njemačke vojne moći, druge su bile zloupotrijebljene u svrhu krvavoga terorističkog napada, u kojem je poginulo jedanaest športaša.



Nažalost, i ovogodišnje su Olimpijske igre ostale u sjeni političkih i drugih «igara» moćnih vladara. Prije svega prisjetimo se Tibeta, koji je Kina integrirala u svoje državno biće i u kojemu ona nastoji ušutkati svaki oblik opozicije. Zatim pomislimo na kršenja ljudskih prava koja uglavnom prate jednostranačke političke sustave. Uz ove povrede državnih i osobnih prava barem spomenimo ograničavanje slobode medija i istaknimo pitanje vjerske diskriminacije. Zanimljivo je da se unatoč istaknutim povredama, ograničenjima i diskriminacijama u novije vrijeme govori o razmjerno velikom broju kršćana u Kini i o velikom zanimanju za kršćansku vjeru (otprilike 12 milijuna katolika i 70 milijuna protestanata). S tim u vezi dobro je istaknuti da u zemlji domaćinu Olimpijskih igara postoje dvije paralelne Katoličke crkve: jedna službena, priznata od političkih vlasti, i druga tajna, podzemna, odnosno progonjena. Premda obje djeluju jednako živahno, ipak treba priznati da ova druga to čini unatoč mnogim otegotnim okolnostima te mnogostrukim otežavajućim mjerama zakona službenih vlasti.



Bilo nam je drago zamijetiti da su uz brojne i brižno birane uzvanike na otvaranje Olimpijskih igara pozvani i predstavnici šest velikih religija iz Hong Konga, među kojima je bilo i ime pomoćnoga katoličkog biskupa Jonga Tonga. Razlog zašto je baš on izabran vjerojatno se krije u činjenici da se bavio i bavi športom. Osim što mu tijelo čini vitalnijim i što mu daje prigodu za druženje, šport mu dodatno pomaže da se ojačan i prosvijetljen molitvom spremnije suoči s nemalim zahtjevima i izazovima svakidašnjeg života jednoga katoličkog biskupa u Kini. On je ponosan što se Olimpijske igre održavaju u njegovoj zemlji, ali je isto tako svjestan da bi Kina trebala daleko više i ozbiljnije poraditi na vrijednostima na koje Igre upućuju. Upravo stoga na sam dan otvaranja Igara dao je medijima izjavu u kojoj ističe da se određeni broj uglednih i odgovornih katolika nalazi u zatvoru ili kućnom pritvoru. Spomenuo je potajno zaređene svećenike koji mnogo trpe zbog katoličke vjere i vjernosti svetom ocu. Naveo je i žalosni primjer uz Dan molitve za Kinu 24. svibnja, kada su službene vlasti suzile pristup i ograničile broj posjetitelja Svetištu Naše Gospe u Sheshanu pokraj Šangaja. Osim toga, kineska je policija ometala spomenuto hodočašće prethodnim zaustavljanjem, hapšenjem i zatvaranjem svećenika koji su ga trebali pratiti. Kineske vlasti slično postupaju i s protestantima, pa je stoga npr. pastor Zhang Mingxuanu morao napustiti Peking za vrijeme trajanja Olimpijskih igara. Za razliku od olimpijskoga sela, u kojem su natjecatelji imali na raspolaganju dovoljno svećenika i mjesta za molitvu, u cijeloj su zemlji – domaćinu Olimpijskih igara – mjesta za molitvu bila ograničena, a vjerski vođe bili na udaru, nerijetko protjerivani (strani) ili čak zatvarani (domaći).



Istina, kineske su vlasti učinile goleme napore da Igre budu dobro organizirane i da se u njima one predstave u najboljem svjetlu. Dapače, pobrinule su se da riješe i problem zagađenosti atmosfere u dane održavanja Igara. Dojmljivo je da je vlada kroz tri mjeseca zaustavila svu tešku industriju na golemom području. A u vrijeme Igara, u krugu dvjesta kilometara od središta Pekinga, prestale su raditi ama baš sve tvornice. Naravno, u Pekingu nisu manjkale i druge slične mjere, poput strogih ograničenja za automobile i za kamione. Te neugodne i skupe odredbe svima pokazuju da su kineske vlasti učinile ogroman napor kako bi protagonisti Olimpijskih igara – športaši i njihovi gledatelji – uistinu imali čist zrak. Međutim, ovi i njima slični napori, koliko god bili hvalevrijedni, ostaju bez svoga punog sjaja ako nisu autentični izraz ideje olimpizma, ideje koja uistinu doprinosi miru, ideje koja stvarno produbljuje i širi zajedništvo, koja se ostvaruje prije svega na osobnoj i nacionalnoj, a zatim i na međunarodnoj razini. Olimpijskim igrama, kako onima drevnima, tako i ovima našima suvremenima, ne mogu se i ne smiju zanijekati vrijednosti koje nadilaze same športske rezultate, njihovu vanjsku predstavu i proslavu te promidžbu njihova domaćina. Same po sebi spomenute Igre uistinu promiču mir, stvarno jačaju i proširuju zajedništvo, neupitno vode prema materijalnom i ekonomskom napretku, zaista uvode u veću slobodu autentičnoga ljudskog života, u svima osnažuju i produbljuju zajedničku svijest o istom ljudskom dostojanstvu; ukratko, doprinose svekolikom boljitku osobe, društva i cijelog svijeta.

Brate nije ovo skola.ba !

Prvo pogresan podforum, Drugo zabranjeno trazenje stvari za skolu, Trece trazis kasno tako reci 5 do 12 .. kao Cetvrto SRETNO

ask google

gamers.ba nije skola.

ma znam ali jbg treba mi hitno za sutra referat 1. dan skole i odma referat

1. Google?
2. Koliko god da je hitno, pravila se ne bi trebala krsit.
3. Google?

zaboravio si rec google!

Zaboravio si nesto ...
google

treba i meni lektira "dnevnik ane frank" pa se ne kur4im iako cu dobiti 1 ako ne nadjem

ocami moga neam pojma kakwe weze ima web designig sa twojom historijom niti kakwe weze g.ba ima sa twojom skolom

google.ba zna swe

wikipedia.org zna i ono sta ce se sutra desiti !!!!

Stache mu google ima spY-a!

Imas u knjizi Historije za 4 raz Gimnazije na mi to nest spominjali proslo polugodiste

imas kad je Hitler nadao se da ce njegovi pobjediti na olimpijadi i pobjedio jedan crnac i on nije htio cestitati crncu nego samo izasao

ev sad cu ti nesto napisati iz knjige za 4 raz sam das ti kazem jedva sam se nakanio ovo pisati

Nakon Prvog svijetskog rata nastavljena su maedjunarodna sportska takmicenja. Od 1920. god ponovo se odrzabaju olimpijske igre , na kojima je zabiljezen sve veci broj sportista i takmicarskih disciplina. Od 1924 god., organizuju se Zimske olimpijske igre. U sportu su se izmedju dva rata posebno isticali finski atleticari, trkaci na duge staze. Najpoznatiji medju njima je bioPaavo Nurmi (1897-1973) . osvojio je ukupno 9 zlatnih olimpijskih medalja , od toga u Parizu 1924 godine. cak pet , a u razmaku nesto duzem od jednog sata cak 2 . U Finskoj je bio toliko cijenjen da su mu jos za vrijeme zivota podigli spomenik !

U medjuratnom periodu na popularnosti je posebno dobio fudbal. Godine 1930 u Montevideu je odrzano Prvo svijetsko prvenstvo u nogometu, na kojem je pobjednik biodomacin , Urugvaj.


11 Olimp igre i 4 Zimske olimp igre odrzane su u njemackoj . One su davale Hitleru mogucnost da prikaze svoju ideologiju i pokaze ponovo uzdizanje Njemacke, te pretpostavljenu nadmoc arijevske rase kroz jaku propagandnu kampanju.

Po prvi put niz trkaca (njih 3075)donosi baklju iz Olimpije u Grckoj, da bi se zapalio olimpijski plamen u Berlinu. Unatoc nadama nacista , neprikosnovena zvijezda igara nije bio Njemac, nego James Cleveland "JESSE" Owens ( ili ti ga Dzesi Ovens, 1913-1980), TAMNOPUTI Amerikanac, osvojio je zlato na 100m , 200m , stafeti 4x100m i skoku u dalj. Hitler je napustio stadion da ne bi morao dodijeliti medalje crnom atleticaru


DAJ APLAUZ JA UMRO PISUCI xD

Jesam li ti bar malo pomogao

i btw ima neka stranica ovdje u knjizi

www.jesseowens.com

svaka cast pasha moj mnogo mi je pomoglo hvala na svemu xD

hehe nema na cemu

you is pr0 ?


muhahahahhaaahahahahhahaahahahh