Need for Speed ProStreet: Potpuno razočarenje
Novi Need for Speed je stigao! Uzbuđenje, puno strašnih vozila, napetost, kilometri opasnih cesta, brzina, jurnjava i ostalo. Zar ne? NE! Veliko NE.
Dobro, pa šta onda imamo u novom naslovu, punim imenom Need for Speed ProStreet? Najbolje je krenuti od početka.
Kako to biva u dugim serijalima sa gomilom nastavaka, tvorci NFS serijala su se odlučili napraviti drastične promjene u novoj ProStreet instalaciji. Treba im svakako odati počast na trudu, jer su promjene potrebne kako serijal ne bi postao jednoličan iz igre u igru. Ipak, završni proizvod pokazao se kao prilično veliki promašaj, barem kada se uzmu u obzir uloženi trud, novac i velika marketinška kampanja. Što se nas tiče, NFS ProStreet ne drži vodu tamo gdje bi trebalo. Promjene su OK, no u ovom slučaju i one su nedovoljno dobro razrađene, a sama ideja da nema policije, napetih i dugotrajnih potjera, otvorenog grada, prečica i superbrzih nabrijanih auta za neke je bila previše.
Šta, dakle, ima ProStreet? Sličan sistem postoji kada govorimo o prošlim naslovima (Carbon i Underground). Priča prati vozača profesionalnih i legalnih uličnih trka koje se ipak ne događaju na ulicama. Ryan Cooper će morati krenuti od dna da bi preko gomile trka na kraju mogao izazvati glavnu facu na placu - Ryoa, tipa koji ga vrijeđa i omalovažava od samog starta.
Kampanja igre obiluje trkama koje su podijeljene po danima (Race Day). Za igrače je bitno da dominiraju u što više dana je moguće, no to ne znači da svaku trku moraju pobijediti. Napredak kroz karijeru bilježi se dodavanjem bodova iz pojedinih trka, što čini ukupan rezultat na kraju dana, te ako je on veći od prijašnjeg najboljeg - dominacija je ostvarena.
Kao i u prijašnjim NFS naslovima, trke su prepoznatljive za igrače koji poznaju serijal. Uz standardne trke na vrijeme, brzinu ili klasu auta, igrači će tokom dana učestvovati u takmičenjima tipa Drift, Grip i Drag Race. Super je to što je trka mnogo, no problem je što vremenom cijela priča postane prilično jednolična. Ni mnogi ljubitelji brzih auta neće biti srećni. Većina vozila u igri je sasvim obična, a tek se nakon dužeg vremena pojavljuju brže mašine, no sva vozila izgledaju pomalo čudno, kao da ne predstavljaju realne automobile.
Možemo se, poslije svega ovoga, osvrnuti i na neke pozitivne dijelove igre. Prvenstveno, šteta na vozilima potpuno je nova stvar u igri, te sada i te kako utiče na performanse vozila. Popravak se plaća zarađenim novcem.
NFS serijal je uvijek imao odlično odrađenu obradu vozila, u čemu ni novi nastavak nije razočarao. Količina dijelova je impozantna, a novi elementi dolaze otključavanjem, dakle, napretkom kroz karijeru.
Grafička prezentacija cijele igre je još jedan aspekt u kojem je Black Box razočarao igrače. Prvenstveno se to odnosi na velike tehničke probleme, pri čemu igra radi zadovoljavajuće tek kada su sve napredne opcije isključene. Velika šteta, jer su modeli vozila i šteta na vozilima napravljani izuzetno dobro, a tu je i prašina, dim, te čestice koje trkama uvijek daju poseban žar. Nažalost, ništa od toga.
Nova instalacija Need for Speed serijala ProStreet prilično je unazadila serijal u gotovo svim dijelovima igre. Posebno u onim bitnim kao što je grafika i konstrukcija igre. ProStreet je, umjesto željenih promjena, igračima donio razočaranje. Tehnički, igra je katastrofa, a izbacivanje svih dobrih dijelova kao što su potjere, policija, te otvoreni grad mnogi igrači nisu htjeli. Jednoličnost prevladava kroz cijelu igru uz iznimku dijela u kojem uređujete vozilo, te na novom sisstemu za oštećenje vozila.