Nesto o misevima?

Pozdrav kao prvo

Treba mi sve o misevima,znaci koji se kako dio naziva,ne mxove i to.Radim neku prezentaciju pa mi treba.Ko ima par minuta da mi nadje to bio bi veoma zahvalan,cak bi mu i platio kafu =)
Eto znaci dijelovi misa,cemu sluze,blabla.

p.s nemogu da trazim jer radim prezenaticju.

TEXT mi treba brzo hvala


BTW.Dobit cete nagradu od admina + kafu od mene hvala

               .sm0k! je napisao/la:

opcija T R A Z I izgleda da tvoj profesor nedaje samo tebi tu temu http://gamers.ba/procitaj.php?forum=10&id=23926

Zahvaljujem.

Znaci idemo na kafu sutra,cekam te poslije skole.HVALA

Z*** svog jednostavnog korištenja kompjutorski miš je, uz tipkovnicu, postao standardna i neophodna ulazna jedinica modernih komjutera.
Nakon II. svijetskog rata Douglas Engelbart, diplomirani student Stanfordskog Instituta je osmislilo način na koji se sve vrste informacija mogu prikazati na ekranu od katodne cijevi poput onog što su imali radari koje je koristio tijekom rata.
Godina 1968. Engelbart sa grupom mladim inžinjera koje je okupio u istraživačkom centru SRI u Menlo Parku je održao 90-minutnu multmedijalnu demostraciju mrežnog komjuterskog sustava na Jesenskom kompjuterskoj konferenciji u San Franciscu. To je bio prvijenac ne samo komjutorskog miša već i dvodimenzionalnog editiranja zaslona i hypermedije. Hypermedija uključuje adresiranje i linkanje objekata unutar datoteke, višestrukih prozora sa fleksibilnom kontrolom pogleda i video telekonferencije.
Z*** nekorinosti u ranim danim računarstva miš nije bio prihvaćen do 12 godina kasnije, 1980., kad su grafička sučelja postala popularna.
Douglas Engelbart je nazvao svoj rad 'bootstrapping', što je u doslovnom prijevodu samopodržavanje.

Prvi komjuter koji je bio opremljen sa mišem je bio Xerox Star, službeno poznat kao 8010 Star Information System uveden 1981. To je bio prvi komercijalni sustav koji je utjelovio razne danas uobičajne tehnologije. To je uključivalo bitmap prikaz, grafičko sučelje bazirano na prozorima, ikone, direktorije, ethernet mrežu, elektroničku poštu, printer i kompjuterski miš.

Miš je postao popularan tek 1983. kad je Apple izdao svoj Apple Lisa. Ovo revolucionarno računalo čiji je razvoj započeo još 1978. godine sa ciljem stvaranja osobnog računala (PC) sa grafičkim sučeljem koji bi bio korišten u poslovne svrhe. Još poznatiji naslijednik Lise je Machintosh, čiji je razvoj započet 1982.


Z*** vrtoglavog razvoja grafičkih operativnih sustava miš je postajao sve kompleksiji i napredniji. Uz tada jedan postojeći gumb, dodani su još jedan do dva, i razni kotačići.

Dizajn kroz povijest / Ergonomski dizajn

Rani miševi:
Douglas Engelbart je izumio miš nakon mnogih testova isprobavanja korisnosti. Ti testovi mjere koliko dobro ljudi koriste testirane objekte za njihovu primjenu. Prvi miš se sastojao od dva kotačića okomitih jedan na drugi. Rotacija svakog od tih kotačića se trarnslatirala na pomake po x i y osi. Engelbart je patentirao svoj dizajn 17. studenog 1970. pod sifrom US3541541 sa imenom 'X-Y Indikator pozicije za prikazni sustav

Mehanički miš:
Bill English je izumio ranih 1970-ih miš sa kuglicom dok je radio za Xerox PARC. Kuglica je zamjenila vanjske kotačiće sa jednom kuglicom koja se mogla rotirati u bilokojem smjeru. Njene pomake su detektirali senzori smješteni unutar tijela miša. Ova varijanta miša je bila popularna tijekom 80ih i 90ih.

Optički miš:
Za razliku od ranog i mehaničkog miša koji koristi pomicanje svojih dijelova za detektiranje pomaka, optički miš koristi diode i fotodiode da detektira pomake relativno sa površinom na kojoj se koristi. Pojava prvih optičkih miševa, 1980., dolazila je iz dva smjera. Miš, poput onog izumljenog od Steve Kirscha, koristio je infracrvenu LED i četri-kadratni infracrveni senzor za detektiranje linije grida nacrtane sa posebnomm tintom koja upija infracrvene zrake, na specijalnoj metalnoj površini. Algoritmi unutar pocesora miša izračunavali su brzinu i smjer prelaženja preko grida. Drugi smjer razvoja, poput miša izumljenog od Richarda Lyona i prodanog Xeroxu, koristio je 16-pikselni senzor vidljivog svijetla sa integriranim detektorom pokreta na istom čipu, i pratio je pomicanje svijetlih točaka na tamnom polju podloge. Oba dizajna su imala jako različito ponašanje. Dok je Kirshov model koristio x-y koordinate podloge i nije dobro radio dok je bio rotiran, Lyonov miš je koristio x-y koordinate tijela miša, kao i mehanički miševi. Sa razvojem tehnike i njenim pojeftinjenjem postalo je moguće ugraditi močnije čipove obrade slike u miša. Oni su omogučavali detekritanje relativne pokrete na širokom spektru podloga, prenoseći pokrete miša u pokrete kursora na ekranu i time maknuli potrebu za posebnim podlogama. Moderni miševi neovisni o podlozi na kojoj se koriste koriste optoelektrićni senzor za uzimanje slike površine na kojoj rade. Večina miševa koriste LEDice da osvijetlavaju površinu koja je trenutno praćena. Z*** toga su optički LED miševi često zamjenjeni sa laserskim miševima.

Laserski miševi:
Rane 1988-te Sun je uklopio laserski miš unutar svog Sun SPARC servera. 2004., Logitech skupa sa Agilent Tehnologies uveo je laseski miš sa njihovim MX 1000 modelom. Ovaj mš koristi mali laser umjesto LED, koji povečava rezoluciju slike generirane od miša što rezultira 20x većoj osjetljivosti na površinu u usporedbi na optički miš preko interferencije. Nedostatak MX 1000 je u tome da ne reagira odmah na pomicanje nakon što je miš podignut pa spušten na površinu. Noviji modeli ne pate od toga problema, z*** uvedene mogućnosti očuvanja energije (skoro svi oprički, laserski i LED miševi su implementirali tu mogućnost, osim igraćih miševa gdje je i milisekunda važna). Laserski miš je dizajniran kao bežični miš da sačuvaju što više moguće energije. Z*** toga miš blinka laserom kada je u stanju čekanja (standby mod) tj. 8 sekundi nakon zadnjeg pomaka, što također produžuje životni vijek lasera.


http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2006/orlovic/povijest_miseva.htm

Samo kafu ?

Pa odes na stranice ... i sve ti pishe jer swaki mouse ima svoju prezentaciju :/