Uglavnom treba sve da bude kratko i jasno sa puno slika i tako to.......texta ne treba nesto puno samo ukratko.......
nadam se da nije malo bodova, ko prvi uradi (naravno da bude dobro) dobija bodowe......
1 pregled · 11 odgovora · otvorena 29.10.2007. u 09:15
Zadnji edit: 29.10.07 u 07:07:55
| hr.wikipedia.org evo ja sam ti dao informacije o HR pa ti uradi u power pointu Hrvatska ima: * jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine); * pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, što spada u Dinaride; * kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija). Površina mora: 33.200 km˛ Površina zemlje i mora: 89.810 km˛ Ukupna gospodarska površina: 113.680 km˛ Dužina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije Dužina obale: 5.835 km Dužina obale kopnenog dijela: 1.777 km Dužina obale na otocima: 4.058 km Broj otoka: 1.185 (66 naseljenih) Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak,Knin, Gospić ( sjedište najveće Hrvatske županije) Šibenik, Slavonski Brod, Mali Lošinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad), Vukovar (najveća riječna luka u Hrvatskoj)... (vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj) Hrvatska iz svemira Hrvatska iz svemira Klima Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu. Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C. S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C. Povijest Glavni članak: Povijest Hrvatske Karta Hrvatske Hrvati su narod koji je doselio u današnje područje Hrvatske tijekom 7. stoljeća. Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovića, okrunjen je 925. godine. Tomislav, rex Chroatorum, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio državu znatne veličine. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljem Petrom Krešimirom IV. (1058.-1074.). Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja za kralja Hrvatske. Sredinom 15. stoljeća mađarsko je kraljevstvo pretrpjelo teške udarce z*** širenja Otomanskog Carstva, z*** čega je Hrvatski sabor izabrao Habsburgovce za vladarsku kuću kraljevine Hrvatske. Nakon niza bitaka, u 18. stoljeću velik se dio zemlje oslobodio turske vlasti, ali Hrvatska je dovedena u upravnu ovisnost o Ugarskoj. Nakon dugoga razdoblja pod Mlecima, hrvatska je obala 1813. godine postala austrijskom pokrajinom. Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Hrvatska postaje unutarnje samostalna banovina 1939. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata osniva se Nezavisna Država Hrvatska (1941-1945). U to vrijeme Hrvatska je imala svoje povijesne granice do Drine, a dio Dalmacije je bio pod okupacijom Italije. Snažan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke Jugoslavije. 1991., godinu dana nakon prvih demokratskih izbora, Hrvatska je proglasila neovisnost. Iste je godine počeo rat sa srpskim agresorom, koji je završio 1995. godine hrvatskom pobjedom. Hrvatska je 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni član. Još od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u Europsku uniju i NATO. 3. listopada 2005. godine Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Europskoj Uniji. Ulazak u EU očekuje se krajem ovog desetljeća. Pozivnicu za ulazak u NATO Hrvatska bi mogla očekivati na NATO summitu 2008. godine. Inače jedan od prepreka ulasku u punopravno članstvo NATO-a je protivljenje hrvatskih građana. Politika Glavni članak: Politika Hrvatske Od usvajanja novog ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija. Predsjednik, Sabor i Vlada Predsjednik Republike je poglavar države, a bira se svakih pet godina. Osim što je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, predsjednik države imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora. Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: - 15. siječnja - 15. srpnja - 15. rujna - 15. prosinca. Na čelu Vlade je predsjednik Vlade, koji ima 2 potpredsjednika i 14 ministara zaduženih za određena područja upravljanja. Vlada, kao izvršna vlast, predlaže zakone i proračun, izvršava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje. Sudstvo Hrvatska ima složen sustav sudstva. Postoje sudovi opće nadležnosti: - Vrhovni sud, kao najviši sud u državi, - Županijski sudovi i - Općinski sudovi, te; sudovi posebne nadležnosti: - Upravni sud, - Visoki trgovački sud, - Trgovački sudovi, - Visoki prekršajni sud - Prekršajni sudovi. Ustavni sud Republike Hrvatske, koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tužbi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske države. Vidi još i: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji Županije Glavni članak: Hrvatske županije Hrvatske županije Hrvatske županije Hrvatska je podijeljena na 20 županija i jedan grad* koji ima status županije: 1. Zagrebačka 2. Krapinsko-zagorska 3. Sisačko-moslavačka 4. Karlovačka 5. Varaždinska 6. Koprivničko-križevačka 7. Bjelovarsko-bilogorska 8. Primorsko-goranska 9. Ličko-senjska 10. Virovitičko-podravska 11. Požeško-slavonska 12. Brodsko-posavska 13. Zadarska 14. Osječko-baranjska 15. Šibensko-kninska 16. Vukovarsko-srijemska 17. Splitsko-dalmatinska 18. Istarska 19. Dubrovačko-neretvanska 20. Međimurska 21. Grad Zagreb* Vidi i: Popis gradova u Hrvatskoj Popis gradova u Hrvatskoj po županijama Popis općina u Hrvatskoj Gospodarstvo Glavni članak: Gospodarstvo Hrvatske Dubrovnik Dubrovnik Bruto domaći proizvod je 2004. iznosio 34,3 milijarde USD ili 7 738 USD po stanovniku, pri čemu je realni rast u odnosu na 2003. godinu bio 3,8%. Deficit platne bilance je 2005. iznosio oko 2 milijarde USD ili 6% BDP-a. Razlog tome je premali izvoz u odnosu na uvoz. Inflacija je tijekom 2005. blago rasla ali se predviđa njezin pad u 2006. i 2007. Devizne su pričuve na kraju 2004. godine iznosile gotovo 6,4 milijarda eura. Najveći hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH i Njemačka, a najveći uvozni partneri Italija, Njemačka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,216 milijarda eura. Grad Korčula. Grad Korčula. Stanje gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije, glavni su problemi velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. U Hrvatskoj je oko 270 000 nezaposlenih, što iznosi oko 18% ukupne radne snage. Velik je problem i razlika u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske. Tako je BDP po stanovniku u Zagrebu otprilike trostruko veći od prosjeka za cijelu državu. Turizam je iznimno važan za Hrvatsku. U 2004. godini turizam je ostvarivao 20% hrvatskog BDP-a. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni prihod od međunarodnog turizma za 2004. godinu iznosi 6 972 milijarda USD. Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapošljava oko četvrtine radne snage. 83% industrije čini prerađivačka industrija. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sudjeluju s oko 7.2% u BDP-u. Graditeljstvo posljednjih godina ostvaruje oko 5,7% BDP-a. Sredinom 2005. je u promet puštena autocesta Zagreb–Split. Rijeka je najveća luka na Jadranu. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet. Distributivna trgovina zapošljava oko 15% ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje oko 37% ukupnog prihoda i 17% ukupnih investicija. Stanovništvo Glavni članak: Stanovništvo Hrvatske ██ Hrvati ██ Srbi ██ Česi ██ Mađari ██ regionalno izjašnjeni Stanovništvo po narodnostima u RH 2001. ██ Hrvati ██ Srbi ██ Česi ██ Mađari ██ regionalno izjašnjeni Stanovništvo po narodnostima u RH 2001. U Hrvatskoj je prema popisu stanovništva iz 2001. živjelo 4 437 460 stanovnika, 2 301 560 žena i 2 135 900 muškaraca. Prosjećna starost stanovništva je 39.3 godine (muškarci 37,5, žene 41,0). Veliku većinu stanovništva Hrvatske čine Hrvati (89,6%). Glavna manjina su Srbi (4,5%), dok od ostalih dvadesetak manjina svaka pokriva manje od 0,5% stanovništva. Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani životni vijek je oko 75 godina, a pismenost je 98.5% Prema popisu stanovništva iz 2001. g. najzastupljenija vjeroispovjest je katolička (87,83). Druge zastupljenije vjeroispovjesti su pravoslavna (4,4%) i islamska (1,3%), dok sve ostale vjeroispovjesti zajedno pokrivaju manje od 1% stanovništva [1]. Službeni jezik je hrvatski, koji pripada među južno slavenske jezike i koristi latinično pismo. Kultura Glavni članak: Kultura Hrvatske Amfiteatar u Puli, Istra Amfiteatar u Puli, Istra Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta. Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od književnika, glazbenika, slikara, kipara i arhitekata do znanstvenika, filozofa, sportaša i ratnika. Kao najvažnije velikane koje su ostavili dubok trag u hrvatskoj povijesti moramo napomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivu Andrića u književnosti te Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke u kemiji. Hrvatska je dala značajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Meštrovića, slikare Vlaha Bukovaca, Ivana Generalića, Julije Klovića, Ede Murtića te Ivana Rabuzina, mnogo značajnih izumitelja poput Slavoljuba Eduarda Penkale- izumitelja mehaničke olovke, Nikole Tesle- izumitelja generatora izmjenične struje, transformatora i okretnog magnetskog polja, Fausta Vrančića- izumitelja padobrana, Ivana Lupis-Vukića- izumitelja torpeda, znanstvenika poput Ruđera Boškovića, Dragutina Gorjanovića Krambergera te Andrije Mohorovičića, mnogo pjesnika i pisaca poput Ivane Brlić- Maružanić, Marina Držića, Ivana Gundulića, Miroslava Krleže, Marka Marulića, Ivana Mažuranića, te sjajnih sportaša poput Dražena Petrovića, Krešimira Ćosića, Mirka Filipovića, Gorana Ivaniševića, Janice Kostelić. Državni blagdani (neradni dani) Datum Ime Napomene 1. siječnja Nova godina 6. siječnja Sveta tri kralja dan nakon Uskrsa Uskrsni ponedjeljak klizni nadnevak 1. svibnja Praznik rada 60 dana nakon Uskrsa Tijelovo klizni nadnevak 22. lipnja Dan antifašističke borbe 25. lipnja Dan državnosti 5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 15. kolovoza Velika Gospa 8. listopada Dan neovisnosti 1. studenog Svi sveti 25. i 26. prosinca |
Zadnji edit: 29.10.07 u 08:04:35
aLich!, AeroX-[HZ] i Ar1F već pišu u ovoj temi. Napravi profil za minutu i odgovori.
Poslije prijave vraćaš se ovdje.
Imaš šta dodati?
Napravi profil i odgovori u ovoj temi.