Preskoči na sadržaj
Ista raja. Nova runda.
GAMERZ.ba — REBORN
Pitanje Poništeno pitanje 200 bodova

BiH na putu u Evropsku Uniju

758 pregleda · 16 odgovora · otvorena 14.09.2007. u 13:16

Ovako: treba mi materijala o navedenoj temi "BiH na putu u Evropsku Uniju".
Pravila:
- 4 stranice pisanog teksta maksimalno.
- sto vise informacija na te 4 stranice.
- tko nadje najvise KORISNIH informacija dobija bodove
- molim da se vezete samo za temu i bez spama.


Hvala


EDIT:
Nije referat, treba ovo uraditi MNOGO bolje od referata, mozda cak bolje i od seminarskog.

Njemačka će pomoći BiH na njezinom putu u Evropsku uniju, kazao je njemački kancelar Gerhard Schroeder na današnjem sastanku s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Adnanom Terzićem u Berlinu.

Kako je saopšteno iz Vijeća ministra, tokom današnjeg sastanka predsjedavajući Terzić upoznao je kancelara s ostvarenim napretkom u ispunjenju preporuka definiranih u Studiji izvodljivosti EU-a za BiH. Tom prilikom Terzić je naglasio spremnost BiH za početak pregovora o potpisivanju Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju.

Njemački kancelar izrazio je ohrabrenje ostvarenim napretkom u našoj zemlji te dodao da bh. vlasti i građani moraju ustrajati u reformama. On je naglasio da je Njemačka spremna pružiti podršku BiH za pristupanje Partnerstvu za mir.

Uz ocjenu da je SR Njemačka dokazani prijatelj BiH, predsjedavajući Terzić i kancelar Schroeder složili su se da dobre političke odnose treba pratiti ekonomska saradnja, koja se, naglašeno je, može unaprijediti. Kancelar Schroeder prihvatio je poziv predsjedavajućeg Terzića da uskoro posjeti našu zemlju.

Inače, u delegaciji BiH koje boravi u posjeti Njemačkoj, osim predsjedavajućeg Terzića su i zamjenica ministra vanjskih poslova Lidija Topić i direktor Direkcije za evropske integracije



Prošlo je više od 10 godina od dejtonskog mira, a BiH i njena dva entiteta nikako da krenu naprijed. Umjesto rješavanja ekonomskih pitanja, radi se na raznoraznim reformama, te stvaranju novih institucija koje su skupe za ovako malo zemlju.

Tako već preko 10 godina zemlja stoji, nema pomaka, nema bolje budućnosti. Opsjednutost nacionalizmom je kod sva tri naroda golema, a mržnja na zabrinjavajućem nivou. Da bi sve bilo bolje (ili gore) došli su iz svijeta razni stručnjaci da nam pomognu (ili odmognu), a nije tajna da i oni aktivno učestvuju u nezakonitim radnjama sa našim domaćim političarima.

Idemo u Evropu, a stalno stojim na mestu. Da li smo se ikad upitali šta će nam donijeti taj ulazak u Evropu, tj. Evropsku Uniju? Da li je nama to jedan političar iz BiH, RS ili FbiH ikada objasnio? Neće nam taj ulazak donijeti ništa, jer neće Evropa raditi za nas. Uskoro će dvije godine kako su u EU ušle Poljska, Madjarska, Češka, Slovačka i ako realno (i tu mislim zaista realno) pogledamo stanje u tim zemljama ono se nije nešto naročiti promijenilo u odnosu na vrijeme prije maja 2004. godine. Narodi u tim zemljama su sami radili za svoju zemlju i rade i dalje. Ulaskom u EU te zemlje su dobile veće tržište i mnoge povlastice, ali ne i veće plate, radna mjesta itd. koja ne bi dobili da nisu ušli u EU.

Kako to mi da ostvarimo? Mi, tri naroda u BiH koja u stvari ne žele da žive zajedno? Narodi koji ne žele da stvaraju zajedno? Narodi koji BiH ne vide kao svoju državu, a ako je vide onda svakako ne sa današnjim uredjenjem?

Iako to predstavlja veliku barijeru koja će postojati još decenijama, jer ne zaboravimo da je ovo ipak Balkan, ne zapadna Evropa (Njemci i Francuzi su ratovali 4-5 vijekova dok se nisu urazumili i poslije drugog svjetskog rata odlučili da saradjuju, a do pomirenja izmedju naroda prema mnogim ispitivanjima još nije došlo), stvara se nešto suprotno. Uprkos svjetskom trendu, decentralizaciji, ovdje se pravi centralna država. Umjesto smanjivanja vlasti za centralnu vladu, vlast se gomila na jedno mjesto i stvara nešto što mnoge strašno podsjeća na prošlost i činjenicu da centralizovane nacionalno heterogene zemlje nemaju isti privredni uspjeh kao decentralizovane države.

Tako se omogućuje da se uvijek zloupotrebi nacionalna podjela: Za neuspjeh jednih uvijek će biti odgovorni drugi. Da se narod ne bi bavio pitanjima poboljsanja šivotnog standarda podižu se tenzije oko entitetskih simbola, tuži susjedna država i prave kontraproduktivne reforme ustava. Kao nekada, kada su tri složna brata šetali po bivšoj Jugoslaviji, danas to rade nova tri složna brata po BiH. Ekonomija je pala, dalje nemože, ali sve to nije važno, jer krivi su uvijek drugi.

Umjesto pomirenja (koje je teško, naravno) na političku scenu se vraćaju ljudi koji su aktivno ovu zemlju vodili u ratni sukob i nestanak i na televiziji prijete novim ratom (Haris Silajdžić. Gradjanska opcija (SDP) demokratske proteste gradjana Republike Srpske naziva četničkim skupom i gubi svako pravo da se naziva gradjanska. I kad zrelije pogledamo možemo samo da biramo izmedju nacionalizma ili nacionalizma. Druge opcije nemamo, već da gledamo kako političari postaju sve ***atiji, a narod sve siromašniji. Silom ih srušiti nemožemo jer zato smo kao tri naroda previše posvadjani, pa bi prije počeli da se tučemo i ubijamo medjusobno nego da rušimo kriminalce.

Kad se sve to pogleda sa jedne neutralne tačke upitam se ZAŠTO? Zašto ovo rade? Mislim na medjunarodnu zajednicu. Ako žele prosperitet u regionu, zašto nam onda uništavaju svaku šansu da se krene naprijed? I tu se sjetim Čehoslovačke. Mnogi od nas su zaboravili da je tamo postojalo slično stanje. Ujedinili su dva naroda koja nisu htjela da žive zajedno. Poslije sloma komunističkog sistema u zemlji su još uvijek snage koje se nadaju opstanku zemlje i zajedničkom putu ka EU. Da bi se nacionalne tenzije smanjile, odbacuje se centralizacija koja je povećavala nacionalne tenzije i prihvata decentralizacija. Proces počinje 1. januara 1991. godine. Ali narod ne prihvata ni tu opciju. Pošto se Česi i Slovaci nisu mogli dogovoriti oko budućnosti zemlje, odlučili su da to odgode do izbora 1992. godine. Premijeri Češke i Slovačke Vaclav Klaus i Vladimir Mečiar su seli za sto, pregovarali, analizirali katastofalnu ekonomsku situaciju (koja se 1991/92 dramatično pogoršala) i shvatili su da neće moći poboljšati ništa, jer dva naroda neće i nemogu zajedno. Kao civilizovani ljudi donijeli su odluku o razvodu braka dvije federalne jedinice. 1. januara 1993 Čehoslovačka je podjeljena na Češku i Slovačku. Nakon raspada počinje period ekonomskog opravka jer se sada narodi koncentrišu na ekonomska pitanja, dok su nacionalna pitanja rješena podjelom zemlje. Dok se te zemlje razvijaju mi stojimo i čekamo, čekamo da nam sa zapada roda donese ekonomski opravak, ali nema ni rode ni ekonomskog oporavka. Sve reforme nisu usmjerene na ekonomski oporavak, već na manje više nevažne stvari koje uništavaju svaki mogućnost boljeg života jer samo koštaju i tako narodu oduzimaju novac. Gubi se vrijeme da bi se sačuvala zemlja koja nema budućnost.

Dok čekamo, mi mladi razmišljamo koliko ćemo još dugo da čekamo. Zašto da svoju mladost provedemo u čekanju? Iz dana u dan sve više nas odlazi iz zemlje da bi u normalni državama unovčili svoje znanje i imali normalan život. A vratiti se sigurno neće. I sve je manje nas koji još čekaju i nadaju se boljem sutra, ali iz dana u dan sve je manje nade i sve manje mladih i obrazovanih.

Tako poslije ove odluke ustavnog suda od 31. marta, veliki broj mladih (koji su prije bih rekao uvijek i bili manjina) koji su bili liberalno orijentisani, preko noći su postali ekstremni desničari. Dojučerašnji kritičari nacionalizma su postali nacionalisti veći nego oni koji sebe smatraju nacionalistima.

Nije bilo teško predvidjeti da će jednom i njima da pukne. Kako biti liberalan u društvu u kojem se potezima političara i medjunarodne zajednice podstiče mržnja medju narodima? Stalno bombardovanje propagandom iz medijskih kuća u Federaciji BiH, izjave njihovih političara, pa čak i ovih iz SDP, jasno pretvaranje konstitutivnog srpskog naroda u gradjane drugog reda i juče udarac na simbole Republike Srpske i srpskog naroda u cijelini.

Da li svijesno ili ne, ali ustavni sud je juče na vatru koja se nikad nije ugasila prolio kanistar benzina. Ustavni sud kojim predsjedava osumnjičeni kriminalac, u kojem sijedi žena ratnik iz SDA i tri stranca silovao je pravo. Njegova nenadležnost je bila jasna, a i sama Venecijanska komisija je utvrdila da su simboli RS u skladu sa Ustavom BiH. Ali da se slučajno narodi ne bi pomirili, da bi se ubila svaka nada u zajednički život, ustavni sud je juče pucao pravo u srce bolesniku koji se već godinama odžava na intenzivnoj.

Ako na medjunarodna zajednica želi dobro neka primjeni Čehoslovački scenario na BiH, pa da se već jednom oslobodimo nacionalizma i nesposobnih političara. Neka nas ne gura u zajednicu i sistem koji su izazvali sukobe u BiH, nego neka spriječi nove sukobe. Nacionalizam je jedini siguran biznis u BiH. To je postalo oružje kriminalaca koji svoje kriminalne radnje kriu iza nacionalističkih partija.
Ako želimo iskorjeniti nacionalizam na ovim prostorima moramo žrtvovati BiH, čije postojanje predstavlja život za nacionalizam i mafiju. Ako to ne uradimo, ovdje će stalno biti rat, vrući ili kao danas hladni. Budimo iskreni: Mi nikad nismo ni mogli zajedno. Živjeli smo zajedno dok su nas na to tjerali drugi, bili stranici ili komunistička partija, ali poslije odlaska stranaca mi smo nastavili tamo gdje smo stali prije njihovog dolaska.


Ne zaboravimo da uvijek možemo da biramo, lijevo ili desno, nazad ili naprijed, centralizacija, decentralizacija do razlaz. Zašto bježimo od jednostavnih riješenja i još više komplikujemo ionako iskomplikovanu situaciju? Zašto da ostanemo ovdje, kada, ako se ovo nastavi, ovdje budućnosti nema? Ako se ovo uskoro ne riješi po Čehoslovačkom scenariju, BiH i njena tri naroda idu u provaliji bez dna, a iskod će biti isti, samo će se zemlja raspasti uz krvoproliće. Hoćemo li mi biti pametniji od generacija prije nas, pa civilizovanom podjelom izaći iz djavolskog kruga?





Bosna i Hercegovina je u deset godina od prestanka rata postigla mir i stabilnost, ali sada treba reformama ojačati institucije na državnoj razini kako bi mogla funkcionirati kao moderna država i uključiti se u euroatlantske integracije, rekli su u srijedu sudionici saslušanja u američkom Kongresu.

Pododbor za Evropu Odbora za međunarodne odnose Zastupničkog doma Kongresa održao je u srijedu saslušanje o trenutnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i razvoju njezinih institucija.

Sudionici su se suglasili da skoro deset godina od Dejtonskog sporazuma kojim je u decembru 1995. okončan sukob u BiH ta zemlja još uvijek ne funkcionira kao moderna demokratska država sposobna da ostvari svoj glavni vanjskopolitički cilj, uključenje u Evropsku uniju i NATO, prenijela je Hina.

"Dejtonski sporazum je okončao rat. Ipak, glavna kritika Daytona je da je on rezultirao u etničkoj podjeli zemlje, tako potvrđujući etničko čišćenje", rekao je predsjednik Pododbora za Evropu Elton Gallegly.

Cilj međunarodne zajednice je uključivanje BiH u EU i NATO, pri tome radeći na uklanjanju rata i nasilja kao opcije iz političkog života i uvođenja tržišne privrede kao temelja budućeg ekonomskog napretka, rekao je Gerard Toal, profesor na Fakultetu za javne i međunarodne poslove u Alexandriji.
On je ustvrdio da je strategija međunarodne zajednice i visokog predstavnika za BiH da u tom procesu iznutra mijenjaju Dejtonski sporazum, uz izbjegavanje njegove formalne revizije. "Oni bi se mogli suočiti s činjenicom da ta strategija neće uspjeti i da bi mogao biti potreban jasan prekid s Daytonom", rekao je Toal.

Toal je upozorio da postoji protuslovlje između Dejtonskog okvira i želje BiH da uđe u Evropsku uniju.

Naveo je Studiju o izvedivosti EU koja je ratne podjele u BiH i iz toga rezultirajuće entitete ocijenila kao strukturalni problem. "Bavljenje ovim podjelama i osiguravanje funkcionirajuće države je važno u kontekstu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), budući da samo koherentne, funkcionirajuće države mogu uspješno pregovarati s EU-om o sporazumu", rekla je Evropska komisija 2003.

Venecijanska komisija je 2005. to potvrdila, istaknuvši da su "krajnje ograničene odgovornosti koje ustav BiH daje državi nedovoljne da bi osigurale funkcioniranje moderne države".

"Da bi ušla u Evropsku uniju, BiH mora biti modernizirana država. Ona mora prevazići dejtonski okvir, koji je anahronizam iz ratnog doba", zaključio je Toal.

Hitchner i Toal smatraju da je došlo vrijeme za reformu ustava BiH kojom bi se ojačala središnja država prijenosom ovlasti s entiteta i osnažila pozicija građanina naspram sada prevelikih etničkih prava.

Toal kaže da BiH za otpočinjanje pregovore s EU o SAA mora značajno izmijeniti svoju ustavnu strukturu, čemu se sada protive političke stranke Republike Srpske strahujući za budućnost svog entiteta. "Da bi imali budućnost u Evropskoj uniji, oni će morati prihvatiti slabljenje entiteta Republike Srpske, ako ne i njezino potpuno ukidanje", rekao je on.

Pri tome Toal savjetuje da BiH bude decentralizirana država s nekim ministarstvima koja bi bila smještena u Banjoj Luci.

On predlaže organiziranje referenduma na kojem bi se stanovnici BiH izjasnili da li žele uspostavu ustavnog kongresa koji bi pod nadzorom EU-a izradio novi ustav kako bi BiH postala država spremna za EU.

Hitchner predlaže da se u cilju ustavnih reformi istodobno okonča snažno prisustvo međunarodne zajednice u BiH i smanje njezine institucije, uključujući OSCE i Ured visokog predstavnika. Buduća njezina uloga bi trebala biti određena s obzirom na dva cilja: da stanovnici BiH trebaju sami donositi odluke, a da je uloga međunarodne zajednice da podupre i omogući taj proces, navodi on.

On, međutim, smatra da ne bi trebalo smanjivati ovlasti visokog predstavnika u BiH, koji sada može donositi ključne odluke bez obzira na domaće aktere. Njih treba okončati tek kada BiH postane u potpunosti suverena država, kaže on, predviđajući da bi to moglo biti početkom 2007. nakon što bi, kako savjetuje, BiH provela ustavne reforme i temeljem novog ustava izbore krajem 2006.

Hitchner je preporučio da SAD kao glavni jamac Daytona preuzme vodeću ulogu u potpori ustavne reforme u BiH. Washington bi zajedno s drugim zemljama Vijeća za provedbu mira i EU-om trebao raditi i na djelomičnoj izmjeni međunarodne misije u BiH kako bi se zemlji pomoglo u reformi ustava u pripremi da preuzme punu suverenost i istodobno otpočne proces stabilizacije i pridruživanja s EU.

Krenucu od pocetka puta pa sve do sada:::::



BiH na putu u Evropsku Uniju



25.11.2005 Početak pregovora BIH za ulazak u Evropsku Uniju
Generalni direktor Direkcije za proširenje Evropske komisije (EK) Fabricio Barbaso u petak je nakon dvodnevnih razgovora sa najvišim zvaničnicima u BiH kazao da je “moguće da BiH počne pregovore o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji (EU) u petak, 25. novembra 2005.

Direktor Direkcije za proširenje tokom posjete Sarajevu sastao se sa čelnicima Predsjedništva BiH, Vijeća ministara, entitetskim premijerima i ambasadorima zemalja-članica EU.

“Ovo je dobra vijest za BiH jer pokazuje da se zemlja nalazi na putu stabilizacije. Približava se nova era modernizacije razvoja zemlje”, kazao je Fabricio Barbaso.

U petak će biti zvanično otvoreni pregovori. Barbaso očekuje da će se pregovori završiti u roku od 12 mjeseci, a možda čak i do oktobra, kada bi trebali biti održani izbori.


Sta gradani dobijaju ulaskom u EU
Vecina gradana BiH podrzava ulazak nase zemlje u Evropsku uniju, pokazalo je
nedavno istrazivanje Delegacije Evropske komisije u BiH. Prema rezultatima
tog istrazivanja gradani BiH dobro poznaju nacin funkcioniranja Evropske
unije i rad njenih institucija.

Ali, sto ce Bosanci i Hercegovci dobiti ulaskom u Evropsku uniju?

SLOBODA KRETANJA
Osman Topcagic, direktor Direkcije za evropske integracije BiH, kaze da ce
BiH dobijanjem statusa punopravne clanice Evropske unije biti u prilici da
iskoristi pogodnosti jedinstvenog ekonomskog i sigurnosnog prostora.

"Vazno je kazati da je tokom pedesetogodisnjeg postojanja Evropska unija
usvojila kriterije i standarde koji su najvisi na cijelom svijetu. Ti
standardi ogledaju se u postivanju ljudskih i manjinskih prava, demokracije
te trzisne ekonomije. Mi cemo, ulaskom u EU, biti u prilici da iskoristimo
sve pogodnosti koje nudi ovakav sistem", istice Topcagic.

Prakticno, gradani ce, primjerice, ulaskom u EU imati neogranicenu slobodu
kretanja, a firme ce moci nastupiti na trzistu od 500 miliona ljudi.

"Vazno je istaci i da se mi moramo jako dobro pripremiti na ulazak u EU.
Standardi o kojim govorimo nece se nametnuti preko noci vec ih moramo
usvajati postepeno. Kada govorimo o slobodi kretanja ona je moguca cak i
prije ulaska u EU. Postoje kriteriji koje moramo zadovoljiti i granice EU ce
biti otvorene za nase gradane. Zadovoljenje tih kriterija znaci uredenje
jedne oblasti u nasoj zemlji cime smo opet samo mi na dobitku", pojasnjava
Topcagic.

FUNKCIONALNA DRZAVA
Frane Maroevic, glasnogovornik Delegacije Evropske komisije u BiH koja s
domacim vlastima provodi proces ispunjenja kriterija za ulazak u EU, kaze da
ce gradani ulaskom u EU dobiti funkcionalnu drzavu.

"Jasni su standardi koje svaka od zemalja clanica mora ispuniti da bi
postala dijelom Evropske unije. Gradani BiH ce sve ove promjene osjetiti na
nacin da ce sudstvo i policija biti efikasni i brzi, da ce imati
funkcionalnu javnu upravu, jaku i stabilnu ekonomiju. Kad sve ovo saberemo
dobijemo jaku, modernu i funkcionalnu drzavu, a to znaci samo dobro za
gradane", objasnjava Maroevic.

Dodaje kako se danom ulaska u EU u BiH nece nista promijeniti jer je to
proces koji traje godinama. Janez Potocnik, covjek koji je radio na ulasku
Slovenije u EU, na pitanje sto se dobija clanstvom u velikoj evropskoj
porodici je odgovorio:

"To je proces koji traje i u kom se ispune odredeni uvjeti i kriteriji. Kada
dodete na kraj tog procesa dobijete drzavu koja je funkcionalna u svim
svojim segmentima pa i nije toliko vazno hocete li uci u EU ili ne."

Maroevic se slaze s ovim Potocnikovim stavom jer, istice, gradani Slovacke,
Ceske, Slovenije nisu osjetili promjene preko noci. Proces se odvijao sporo
i promjene se nisu vidjele iz dana u dan.

"Ali, ako pogledate, recimo, Madarsku prije deset godina i danas vidjet cete
ogromnu razliku", naglasava Maroevic.

SIGURAN KVALITET
Osman Topcagic, prvi covjek bh. direkcije za provedbu procesa prikljucenja
EU, naglasava kako nema potrebe za bojazni da ce BiH izgubiti bilo sta
prikljucenjem EU.

"Cijeli sistem je napravljen tako da se odluke donose najvecom mogucom
vecinom. Dakle, cilj je da velika grupa zemalja podrzi odredenu odluku kako
bi ona bila usvojena. To je jako vazno jer se na taj nacin osigurava da
zemlje poput nase ne budu zrtve velikih. Na kraju krajeva, BiH nece biti
najmanja zemlja u Uniji i, ako se kvalitetno pripremimo, necemo osjetiti
nikakve negativne posljedice. Istina, bit ce manjih potresa u privredi,
odnosno nekim njenim granama, ali dugorocno nase ce firme imati pristup
ogromnom trzistu, a to ne moze biti lose", kaze Topcagic.

Gradani ce, kaze Topcagic, biti apsolutno sigurni da proizvodi koje kupuju
zadovoljavaju kriterije kvalitete i sigurnosti.

"Kada pristupimo EU jednostavno ce biti nemoguce da na trzistu imamo
proizvode koji garantovano nisu zdravi, sigurni i kvalitetni. To je jos
jedna prednost za gradane", istice Topcagic.

POMIRENJE NEPOMIRLJIVOG
Vjerovatno najveci zagovornik ulaska BiH u EU je Adnan Terzic,
predsjedavajuci Vijeca ministara BiH. Njegovi razlozi su politicki.

"Kljucni razlog jeste da usvajanjem evropskih normi u oblasti demokracije
pomirimo dosad nepomirljive razlike medu gradanima i politickim subjektima.
Usvajanjem evropskih normi ravnopravnosti, uvazavanja i jednakosti premostit
cemo velike barijere koje danas imamo u BiH. To je od ogromne i kljucne
vaznosti na putu stvaranja drzave po mjeri gradana i koja ce funkcionirati
za gradane", istice Terzic.

Drugi razlog z*** kog tako cvrsto zagovara ulazak u EU je podizanje zivotnog
standarda. Drzavni premijer kaze kako ce zivotni standard gradana BiH
porasti u znacajnoj mjeri usvajanjem svih pravila trzista koja vaze u EU.

"Mi prelazimo iz socijalizma u trzisnu ekonomiju i u tom procesu morat cemo
promijeniti neke navike. Ali, to je dobro. Gradani i privreda dobit ce sansu
da u fer odnosima ostvare svoje ideje i ciljeve. Mislim da ulazak u EU znaci
podizanje zivotnog standarda kroz jacanje ekonomije i uspostavom
funkcionalne drzave i stvarno ne vidim da ce gradani time izgubiti bilo
sta", kategorican je Terzic.

Predsjednik Inicijative za stabilnost Evrope (ESI),
njema􀃾ke nevladine organizacije koja prou􀃾ava
integrativne procese koji vode zemlje ka 􀃾lanstvu u
Evropsku uniju, Gerald Knaus u razgovoru za "Dnevni
avaz" upozorava da naša zemlja opasno zaostaje za
susjedima u procesima koji vode ka 􀃾lanstvu u Uniju.
Komentiraju􀃼i netom završeno zasjedanje Vije􀃼a za
implementaciju mira (PIC), on upozorava na mogu􀃼e
negativne posljedice odluka koje su donesene tamo.
Istinski rizik
Postoji istinski rizik da ishod te odluke bude daljnja
stagnacija. Tri su razloga za to: bonske ovlasti i OHR
ostaju do polovine 2008. godine, nema pritiska za
zaklju􀃾enje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
(SAA) i podnošenje aplikacije za dobijanje statusa
kandidata - stvari koje je Makedonija, naprimjer, uradila
prije više godina. Do polovine 2008. godine, dakle, ostaje
status quo.
U me􀃿uvremenu, druge zemlje na Balkanu nastavit 􀃼e
dalje na putu integracija i ostaviti BiH iza sebe. Do􀃼i 􀃼e
vrijeme kada 􀃼e se od Hrvatske zatražiti da uvede vizni
režim za BiH, kao što su to u􀃾inile Ma􀃿arska, Bugarska i
Rumunija Srbiji. Makedonija 􀃼e, sigurno, izvu􀃼i neke
koristi iz nastojanja EU da stabilizira prilike na Kosovu,
tako što bi mogla dobiti datum za otpo􀃾injanje pregovora
o pristupanju. Srbija, ako aktivno ne bude opstruirala
sporazum o Kosovu, može dobiti kao nagradu
potpisivanje SAA i status kandidata ve􀃼 do kraja ove
godine.
BiH 􀃼e u tom periodu biti zarobljena strukturom
me􀃿unarodne zajednice koja gleda unazad. Time se
pove􀃼ava opasnost da BiH bude ostavljena na repu. Šta
mogu strani investitori misliti kad pogledaju u kartu
regiona - gdje investirati - u Hrvatsku, Rumuniju,
Bugarsku, Makedoniju ili - u BiH? Nažalost, cijenu svega
toga pla􀃼at 􀃼e i pla􀃼aju gra􀃿ani BiH. Dakle, PIC nije
u􀃾inio ništa revolucionarno. On je samo o􀃾uvao status
quo.
A šta treba u􀃾initi?
BiH treba biti tretirana kao i Makedonija. Evropska
realnost mora se brzo ostvarivati, SAA se mora brzo
potpisati i podnijeti aplikacija za kandidaturu, a bh.
politi􀃾ka elita mora pokazati znake ozbiljnosti i neke
rezultate rada. Moraju se oja􀃾ati ministarstva na
državnom nivou koja se bave evropskim integracijama.

EU je imala veliku krizu 2005. godine,
kada su Francuzi i Holan􀃿ani odbili Ustavnu povelju. Iste
te godine Makedonija je dobila status kandidata. Oni nisu
bili obeshrabreni glasanjem u Francuskoj i Holandiji.
Bugarska i Rumunija nastavile su sa svojim aktivnostima,
lobirali su i - ušli u EU. Novih 30 miliona ljudi i to su
sada nove 􀃾lanice Unije, iako su najsiromašnije zemlje
EU. No, one su u EU!
Turska - s najviše kontroverzi - nastavlja snažno ka EU.
Oni ne samo da su kandidat za 􀃾lanstvo, ve􀃼 snažno
pregovaraju za ulazak u EU. 􀃽ak su u zadnja dva mjeseca
ubrzane aktivnosti na tome, ekonomija je u procvatu. Niti
jedna od ovih zemalja nije se uplašila prepreka u Evropi.
Štaviše! To i BiH mora po􀃾eti raditi. Morate vjerovati u
sebe. BiH i Srbija jedine su zemlje koje imaju neki
pesimizam kada je u pitanju ulazak u EU. Svi ostali to
jednostavno ne priznaju i samo dalje rade na ulazak u
Uniju.


DEJTONSKI USTAV PREPREKA NA PUTU PREMA EVROPI
Imamo jako složen državni ustroj što ga čini preskupim i neefikasnim,
a tu je i loše definisan način prikupljanja resursa. Z*** ovog, institucije
loše funkcionišu i same, ali i u saradnji s drugim nivoima. Kao jednu
od problematičnih tačaka mogu navesti i neadekvatno razgraničenje
nadležnosti između Predsjedništva i Savjeta ministara BiH
Sadašnji ustav BiH pred Bosnu i Hercegovinu postavlja prepreke na putu u Evropsku
uniju i, z*** toga, o tome treba raspravljati i ukloniti te prepreke, rekao je Urs Brejter,
švicarski ambasador u BiH, povodom projekta "Platforma BiH", koji podrazumijeva
održavanje niza javnih tribina o mogućim promjenama Ustava BiH.
"Prednost Dejtonskog mirovnog sporazuma je u tome štio je njime završen rat, ali je njegov
nedostatak, a time i nedostatak Ustava BiH to što je došao spolja i nastao bez
učešća građana BiH. Sada je važno da se razgovora o njegovim nedostacima. Mi ne
želimo doći sa podignutim prstom i diktirati promjene, nego stimulisati proces diskutovanja
o problemu i pomoći u traženju zajedničkog rješenja", naveo je Brajter, ističući da je
za Švicarsku važna stabilnost regiona, z*** čega podržavaju pristupanje zemalja regiona
Evropskoj uniji
Sudionici su se suglasili da skoro deset godina od Dejtonskog sporazuma kojim je u decembru 1995. okončan sukob u BiH ta zemlja još uvijek ne funkcionira kao moderna demokratska država sposobna da ostvari svoj glavni vanjskopolitički cilj, uključenje u Evropsku uniju i NATO, prenijela je Hina.

Cilj međunarodne zajednice je uključivanje BiH u EU i NATO, pri tome radeći na uklanjanju rata i nasilja kao opcije iz političkog života i uvođenja tržišne privrede kao temelja budućeg ekonomskog napretka
"Da bi ušla u Evropsku uniju, BiH mora biti modernizirana država. Ona mora prevazići dejtonski okvir, koji je anahronizam iz ratnog doba"





OVO JE MATERIJAL A POSLIJE CU GA OBRADITI DA IZGLEDA KAO REFERAT I DA BUDE POREDAN PO RAZVOJU DOGADJAJA..............

25.11.2005 Početak pregovora BIH za ulazak u Evropsku Uniju
Generalni direktor Direkcije za proširenje Evropske komisije (EK) Fabricio Barbaso u petak je nakon dvodnevnih razgovora sa najvišim zvaničnicima u BiH kazao da je “moguće da BiH počne pregovore o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji (EU) u petak, 25. novembra 2005.

Direktor Direkcije za proširenje tokom posjete Sarajevu sastao se sa čelnicima Predsjedništva BiH, Vijeća ministara, entitetskim premijerima i ambasadorima zemalja-članica EU.

“Ovo je dobra vijest za BiH jer pokazuje da se zemlja nalazi na putu stabilizacije. Približava se nova era modernizacije razvoja zemlje”, kazao je Fabricio Barbaso.

U petak će biti zvanično otvoreni pregovori. Barbaso očekuje da će se pregovori završiti u roku od 12 mjeseci, a možda čak i do oktobra, kada bi trebali biti održani izbori.


Sta gradani dobijaju ulaskom u EU
Vecina gradana BiH podrzava ulazak nase zemlje u Evropsku uniju, pokazalo je
nedavno istrazivanje Delegacije Evropske komisije u BiH. Prema rezultatima
tog istrazivanja gradani BiH dobro poznaju nacin funkcioniranja Evropske
unije i rad njenih institucija.

Ali, sto ce Bosanci i Hercegovci dobiti ulaskom u Evropsku uniju?

SLOBODA KRETANJA
Osman Topcagic, direktor Direkcije za evropske integracije BiH, kaze da ce
BiH dobijanjem statusa punopravne clanice Evropske unije biti u prilici da
iskoristi pogodnosti jedinstvenog ekonomskog i sigurnosnog prostora.

"Vazno je kazati da je tokom pedesetogodisnjeg postojanja Evropska unija
usvojila kriterije i standarde koji su najvisi na cijelom svijetu. Ti
standardi ogledaju se u postivanju ljudskih i manjinskih prava, demokracije
te trzisne ekonomije. Mi cemo, ulaskom u EU, biti u prilici da iskoristimo
sve pogodnosti koje nudi ovakav sistem", istice Topcagic.

Prakticno, gradani ce, primjerice, ulaskom u EU imati neogranicenu slobodu
kretanja, a firme ce moci nastupiti na trzistu od 500 miliona ljudi.

"Vazno je istaci i da se mi moramo jako dobro pripremiti na ulazak u EU.
Standardi o kojim govorimo nece se nametnuti preko noci vec ih moramo
usvajati postepeno. Kada govorimo o slobodi kretanja ona je moguca cak i
prije ulaska u EU. Postoje kriteriji koje moramo zadovoljiti i granice EU ce
biti otvorene za nase gradane. Zadovoljenje tih kriterija znaci uredenje
jedne oblasti u nasoj zemlji cime smo opet samo mi na dobitku", pojasnjava
Topcagic.

FUNKCIONALNA DRZAVA
Frane Maroevic, glasnogovornik Delegacije Evropske komisije u BiH koja s
domacim vlastima provodi proces ispunjenja kriterija za ulazak u EU, kaze da
ce gradani ulaskom u EU dobiti funkcionalnu drzavu.

"Jasni su standardi koje svaka od zemalja clanica mora ispuniti da bi
postala dijelom Evropske unije. Gradani BiH ce sve ove promjene osjetiti na
nacin da ce sudstvo i policija biti efikasni i brzi, da ce imati
funkcionalnu javnu upravu, jaku i stabilnu ekonomiju. Kad sve ovo saberemo
dobijemo jaku, modernu i funkcionalnu drzavu, a to znaci samo dobro za
gradane", objasnjava Maroevic.

Dodaje kako se danom ulaska u EU u BiH nece nista promijeniti jer je to
proces koji traje godinama. Janez Potocnik, covjek koji je radio na ulasku
Slovenije u EU, na pitanje sto se dobija clanstvom u velikoj evropskoj
porodici je odgovorio:

"To je proces koji traje i u kom se ispune odredeni uvjeti i kriteriji. Kada
dodete na kraj tog procesa dobijete drzavu koja je funkcionalna u svim
svojim segmentima pa i nije toliko vazno hocete li uci u EU ili ne."

Maroevic se slaze s ovim Potocnikovim stavom jer, istice, gradani Slovacke,
Ceske, Slovenije nisu osjetili promjene preko noci. Proces se odvijao sporo
i promjene se nisu vidjele iz dana u dan.

"Ali, ako pogledate, recimo, Madarsku prije deset godina i danas vidjet cete
ogromnu razliku", naglasava Maroevic.

SIGURAN KVALITET
Osman Topcagic, prvi covjek bh. direkcije za provedbu procesa prikljucenja
EU, naglasava kako nema potrebe za bojazni da ce BiH izgubiti bilo sta
prikljucenjem EU.

"Cijeli sistem je napravljen tako da se odluke donose najvecom mogucom
vecinom. Dakle, cilj je da velika grupa zemalja podrzi odredenu odluku kako
bi ona bila usvojena. To je jako vazno jer se na taj nacin osigurava da
zemlje poput nase ne budu zrtve velikih. Na kraju krajeva, BiH nece biti
najmanja zemlja u Uniji i, ako se kvalitetno pripremimo, necemo osjetiti
nikakve negativne posljedice. Istina, bit ce manjih potresa u privredi,
odnosno nekim njenim granama, ali dugorocno nase ce firme imati pristup
ogromnom trzistu, a to ne moze biti lose", kaze Topcagic.

Gradani ce, kaze Topcagic, biti apsolutno sigurni da proizvodi koje kupuju
zadovoljavaju kriterije kvalitete i sigurnosti.

"Kada pristupimo EU jednostavno ce biti nemoguce da na trzistu imamo
proizvode koji garantovano nisu zdravi, sigurni i kvalitetni. To je jos
jedna prednost za gradane", istice Topcagic.

POMIRENJE NEPOMIRLJIVOG
Vjerovatno najveci zagovornik ulaska BiH u EU je Adnan Terzic,
predsjedavajuci Vijeca ministara BiH. Njegovi razlozi su politicki.

"Kljucni razlog jeste da usvajanjem evropskih normi u oblasti demokracije
pomirimo dosad nepomirljive razlike medu gradanima i politickim subjektima.
Usvajanjem evropskih normi ravnopravnosti, uvazavanja i jednakosti premostit
cemo velike barijere koje danas imamo u BiH. To je od ogromne i kljucne
vaznosti na putu stvaranja drzave po mjeri gradana i koja ce funkcionirati
za gradane", istice Terzic.

Drugi razlog z*** kog tako cvrsto zagovara ulazak u EU je podizanje zivotnog
standarda. Drzavni premijer kaze kako ce zivotni standard gradana BiH
porasti u znacajnoj mjeri usvajanjem svih pravila trzista koja vaze u EU.

"Mi prelazimo iz socijalizma u trzisnu ekonomiju i u tom procesu morat cemo
promijeniti neke navike. Ali, to je dobro. Gradani i privreda dobit ce sansu
da u fer odnosima ostvare svoje ideje i ciljeve. Mislim da ulazak u EU znaci
podizanje zivotnog standarda kroz jacanje ekonomije i uspostavom
funkcionalne drzave i stvarno ne vidim da ce gradani time izgubiti bilo
sta", kategorican je Terzic.

Predsjednik Inicijative za stabilnost Evrope (ESI),
njema��ke nevladine organizacije koja prou��ava
integrativne procese koji vode zemlje ka ��lanstvu u
Evropsku uniju, Gerald Knaus u razgovoru za "Dnevni
avaz" upozorava da naša zemlja opasno zaostaje za
susjedima u procesima koji vode ka ��lanstvu u Uniju.
Komentiraju��i netom završeno zasjedanje Vije��a za
implementaciju mira (PIC), on upozorava na mogu��e
negativne posljedice odluka koje su donesene tamo.
Istinski rizik
Postoji istinski rizik da ishod te odluke bude daljnja
stagnacija. Tri su razloga za to: bonske ovlasti i OHR
ostaju do polovine 2008. godine, nema pritiska za
zaklju��enje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
(SAA) i podnošenje aplikacije za dobijanje statusa
kandidata - stvari koje je Makedonija, naprimjer, uradila
prije više godina. Do polovine 2008. godine, dakle, ostaje
status quo.
U me��uvremenu, druge zemlje na Balkanu nastavit ��e
dalje na putu integracija i ostaviti BiH iza sebe. Do��i ��e
vrijeme kada ��e se od Hrvatske zatražiti da uvede vizni
režim za BiH, kao što su to u��inile Ma��arska, Bugarska i
Rumunija Srbiji. Makedonija ��e, sigurno, izvu��i neke
koristi iz nastojanja EU da stabilizira prilike na Kosovu,
tako što bi mogla dobiti datum za otpo��injanje pregovora
o pristupanju. Srbija, ako aktivno ne bude opstruirala
sporazum o Kosovu, može dobiti kao nagradu
potpisivanje SAA i status kandidata ve�� do kraja ove
godine.
BiH ��e u tom periodu biti zarobljena strukturom
me��unarodne zajednice koja gleda unazad. Time se
pove��ava opasnost da BiH bude ostavljena na repu. Šta
mogu strani investitori misliti kad pogledaju u kartu
regiona - gdje investirati - u Hrvatsku, Rumuniju,
Bugarsku, Makedoniju ili - u BiH? Nažalost, cijenu svega
toga pla��at ��e i pla��aju gra��ani BiH. Dakle, PIC nije
u��inio ništa revolucionarno. On je samo o��uvao status
quo.
A šta treba u��initi?
BiH treba biti tretirana kao i Makedonija. Evropska
realnost mora se brzo ostvarivati, SAA se mora brzo
potpisati i podnijeti aplikacija za kandidaturu, a bh.
politi��ka elita mora pokazati znake ozbiljnosti i neke
rezultate rada. Moraju se oja��ati ministarstva na
državnom nivou koja se bave evropskim integracijama.

EU je imala veliku krizu 2005. godine,
kada su Francuzi i Holan��ani odbili Ustavnu povelju. Iste
te godine Makedonija je dobila status kandidata. Oni nisu
bili obeshrabreni glasanjem u Francuskoj i Holandiji.
Bugarska i Rumunija nastavile su sa svojim aktivnostima,
lobirali su i - ušli u EU. Novih 30 miliona ljudi i to su
sada nove ��lanice Unije, iako su najsiromašnije zemlje
EU. No, one su u EU!
Turska - s najviše kontroverzi - nastavlja snažno ka EU.
Oni ne samo da su kandidat za ��lanstvo, ve�� snažno
pregovaraju za ulazak u EU. ��ak su u zadnja dva mjeseca
ubrzane aktivnosti na tome, ekonomija je u procvatu. Niti
jedna od ovih zemalja nije se uplašila prepreka u Evropi.
Štaviše! To i BiH mora po��eti raditi. Morate vjerovati u
sebe. BiH i Srbija jedine su zemlje koje imaju neki
pesimizam kada je u pitanju ulazak u EU. Svi ostali to
jednostavno ne priznaju i samo dalje rade na ulazak u
Uniju.
Stavite covjeku link , sta upropastavate stranicu !!!
"-Trazenje referata, lektira i slicnih stvari vezanih za skolu. Gamers.ba je gaming comunity, a ne skola. Edukujte se na drugom mjestu".
Kako se samo mogu lahko zavaravati ljudi ovim bodovima. Da je bilo ponudjeno 5 bodova za pomoc, svi bi na njega "skocili". Ipak, 200 bodova je u pitanju... ccc...
http://rapidshare.com/files/55675748/BiH_na_putu_u_Evropsku_Uniju.doc.html


"-Trazenje referata, lektira i slicnih stvari vezanih za skolu. Gamers.ba je gaming comunity, a ne skola. Edukujte se na drugom mjestu."

Schulz zajedno sa ostalom gamers.ba admin ekipom je postavio nedavno ova pravila a vi ih vec krsite







Zadnji edit: 14.09.07 u 09:56:12

"-Trazenje referata, lektira i slicnih stvari vezanih za skolu. Gamers.ba je gaming comunity, a ne skola. Edukujte se na drugom mjestu."

Schulz zajedno sa ostalom gamers.ba admin ekipom je postavio nedavno ova pravila a vi ih vec krsite
               maY4mi0 je napisao/la:
"-Trazenje referata, lektira i slicnih stvari vezanih za skolu. Gamers.ba je gaming comunity, a ne skola. Edukujte se na drugom mjestu."

Schulz zajedno sa ostalom gamers.ba admin ekipom je postavio nedavno ova pravila a vi ih vec krsite

zar se smije o referatima ??
Citaj i placi: http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/presssp/default.asp?content_id=40429
imas u zadnja 2 broja Avaza o nama i nasoj EU (hahah mi i EU ko nebo i zemlja )
napishesn kratko jasno na sva 4 lista

mi nikad necemo uci u EU i bicesh najbolji ...
***ami marljivi ljudi i ja bi naso da me nisu preduhitrili
Ispalo je da nista od navedenog *****ijala nije od pomoci, nismo se dobro sporazumjeli, trebalo mi je da opisem svojim rijecima a ne copy paste nesto sto je netko nekada rekao.

Prijavi se da bi odgovorio/la na ovu temu.