Evo drug i SRETNO
http://www.bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm
Ovo jos nesto o njemu
HUSEIN KAPETAN GRADASCEVIC
165 godina od smrti Husein-bega kapetana Gradascevica
Ovo izlaganje posveceno je sjecanju na 166. godisnjicu smrti Husein Kapetana Gradascevica, vodje pokreta Bosnjaka za autonomiju i samostalnost 1831-1832. godine, organizirano od strane Vijeca Kongresa bosnjackih intelektualaca.
Povod izlaganja podrazumijevalo bi obavezu da se vise paznje posveti samoj licnosti Husein kapetana nego Pokretu na cijem je celu je on bio. Ali kako je Husein kapetan olicenje toga Pokreta, a Pokret historijska pojava koja je njega izbacila na povrsinu historijskih zbivanja u Bosni, ne moze se odvajati jedno od drugoga.
******
Husein kapetan Gradascevic rodjen je 1802. godine. Jedan je od cetiri sina Osman kapetana Gradascevica. Kapetanom najuglednije i naj***atije kapetanije u Bosni postao je u 18. godini svoga zivota, nakon smrti njegova brata Murat kapetana kojega je u Travniku smaknuo zloglasni Dzemaludin pasa 1821. godine. Odgajan je i obrazovan kao aristokratsko plemicko dijete, a prema ondasnjim ustaljenim obicajima privatnog obrazovanja. Njegov polozaj kapetana svrstavao ga je medju uglednike Bosne i njene ajane.
Svojim odnosom prema okolini stekao je veliki ugled i postovanje. Zahvaljujuci tome on je, od strane ajanskog vijeca, u 28 godini zivota izabran za vodju Pokreta za autonomiju i za gospodara Bosne (valiju i vezira) sa sirokim ovlastenjima. Umro je u 31 godini zivota, prije 166 godina, odnosno 1833. godine. Tako buran i ispunjen, a u isto doba kratak zivot ovog bosanskog viteza, vjerovatno sam po sebi najvise govori o tome ko je i kakav je on bio.
Husein kapetan je prema kazivanju i prjatelja i neprijatelja bio visokomoralna osoba, bio je pametan i razborit, bio je u dobrim odnosima sa svakim, siromasnim i ***atim. za ono vrijeme bio je dosta obrazovan i tome je i sam posvecivao posebnu paznju. Bio je energican i odlucan. Bio je dobar vjernik po mjeri bosanskog islama, ali i tolerantan prema onima koji su bili manje odani vjeri. Kod prijatelja je izazivao postovanje, a kod neprijatelja strahopostovanje. U svome djelovanju pridrzavao se principasavjetovanja sa saradnicima i prvacima, pa tako po vlastitom iskazunijednu odluku nije donio, a da se nije posavjetovao sa saradnicima, onima koji su sposobni donositi odluke. U svemu se oslanjaona narod i to bez politicke floskule. Bio je izdanak onoga najboljega sto karakterizira Bosnjaka.
Svi podaci govore da se nije nicim uzdizao iznad drugih. Naprotiv, bio je vrlo skroman. Ali u obavljanju duznosti bio je veoma revnosan, z*** cega je uzivao opce povjerenje i bio veoma postovan. O tome samo da navedem obavjestenje sultanovog namjesnika Namik pase, koji na upit sultana ko je najugledniji medju Bosnjacima sluzbeno odgovara: "Najugledniji je i najuticajniji, svakako, Husein kapetan. Svi drugi slusaju i rade ono sto on kaze. Ovaj Pokret mogao je samo on povesti". Mislimo da je o njemu kao licnosti to dovoljno.
Pokret za autonomiju Bosne je dogadjaj koji je najsnaznije obiljezio epohu historije Bosne pod osmanlijskom vlasti. U njemu su dosli do izrazaja svi drustveni, ekonomski, politicki, narodnosni i nacionalni citaoci zemlje Bosne i njenoga naroda kroz dugi period historijskog trajanja, a posebno period osmanlijske vladavine. Pokret je bio opcenarodni tj. pripadao je svakom covjeku u Bosni bez obzira na vjersku pripadnost i svi su uzeli ucesca u njemu. Na taj nacin Husein kapetan je licnost koju bi trebalo da uvazavaju i svi stanovnici, bez obzira na vjeru u sadasnjoj Bosni, jer je on svima njima pripadao i predstzavljao izraz njihovih zelja i htijenja i izraz njihove drustvene svijesti. U ostalom u Bosni je tada postojao samo jedan narod koji je pripadao razlicitim vjerama, ali jedinstvenom etnickom porjeklu. Dakle, postojao je samo bosnjacki narod.
Pod vodjstvom Husein kapetana u Pokretu za autonomiju po prvi put je okupljeno stanovnistvo Bosne - bosnjacki narod, svih klasa i slojeva i svih konfesija u borbi za odbranu zemlje Bosne i dobrobit cijeloga naroda.
U ovoj zemlji gdje se, pod uticajem razlicitih faktora i sumnjivih interesa, cesto realne vrijednosti okrecu naopacke, dogodilo se da je i licnost Husein kapetana bila potpuno zanemarivana ili obezvrjedjivana. Samim tim obezvrijedjen je i Pokret koji je on vodio, a koji je predstavljao jednu od najsvjetlijih stranica u historiji ove zemlje i njenoga naroda. U njemu je premoscen povijesni kontinuitet nezavisnosti Bosne i iskazan visok nivo drzavotvorne svijesti i sposobnosti nasega naroda.
Pokret se mogao pojaviti samo zahvaljujuci specificnom drustvenom razvoju u Bosni u vrijeme trajanja osmanlijske vlasti i zahvaljujuci politickom vodjstvu bosanskog naroda koji je izvanredno razumijevalo ukupnu konstelaciju politickih odnosa u samom Carstvu i u odnosu na medjunarodne prilike u kojima ser nalazilo Carstvo, a osobito Bosna. Na osnovu toga, vodjstvo pokreta na celu sa Husein kapetanom Gradascevicem, moglo je osmisliti Pokret, napraviti njegov program i odrediti mu ciljeve. Prvenstveni cilj Pokreta bila je zastita cjelovitosti zemlje koja je, z*** inferiorne politike sultana, mogla doci u pitanje. Bosnjaci to nisu prihvatali nikako i otkazali su poslusnost sultanu.
S druge strane klasicni osmanski sistem bio je u potpunom raspadanju. Uzroci za to su bili razliciti i visestruki. Najvazniji svakako je bio opadanje vojne moci Carstva i korumpiranost centralnog sistema, z*** cega je izgubilo svoj ugled u medjunarodnim odnosima, a osobito z*** toga sto je u politici evropskih zemalja i Rusije bila vec izdiferencirana politika tzv. istocnog pitanja i podjela interesnih sfera, po cemu je treabalo unistiti to Carstvo i prisvojiti njegove teritorije. U srzi istocnog pitanja bila je Bosna koja je bila strateski interes Austrije. Bosnjaci su to dobro znali i sasvim pravilno shvatili.
S druge strane Bosnjaci su trpjeli ogromne ljudske i *****ijalne zrtve u neuspjesnim ratovima koje je Carstvo vodilo, bilo u ugusivanju unutrasnjih ustanaka ili u medjunarodnim ratovima. Za uzvrat dobivali su, najcesce, pogrome od strane sultana z*** navodne neposlusnosti. U sustini to su bili pogromi koji su trebali sprijeciti pojavu borbe za nezavisnost u Bosni, jer je Bosna strateski bila vazna za Carstvo. Ali to se nije moglo sprijeciti, jer su Bosnjaci postali svjesni da od carstva nemaju nikakve koristi, nego stetu. Naime, Bosnjaci su bili svjesni da su oni u odbrani svoje zemlje bili prepusteni sami sebi, a da ih je sultan samo iskoristavao kad su mu trebali u ratovima gdje su ginuli u velikom broju, a mterijalno propadali. Ako je to tako onda je bilo sasvim normalno da oni povedu pokret za autonomiju, koja je u onim prilikama znacila stvarnu samostalnost. Oni vise nisu zeljeli strance na vlasti u Bosni. Oni su odlucili da sami uspostave svoju vlast, makar u nekakvim labavim odnosima sa sultanom.
Pokret za autonomiju Bosne pojavio se u vrijeme kada su se na svim stranama Osmanlijskog Carstva pojavljivali nacionalni ustanci i pobune, prema tome i on se uklapa u takva kretanja. Ustanak su organizirali prvaci bosanskog naroda na zasjedanju u Tuzli u drugoj polovini februara i pocatkom marta 1831. godine. Na tome sastanku Gradascevi je preliminarano, ali jednoglasno, izabran za vodju Pokreta, jer je njemu stavljeno u zadatak da o zakljuccima skupa u Tuzli obavjesti bosanskog namjesnika Namik pasu i da ga pozove da se prikljuci Pokretu.
Bosnjaci su uz prijetnju sile usli u Travnik gdje je za 29. mart iste godine zakazan opci sabor ali sada u prisustvu namjesnika. Toga datuma je u stvari sultanov namjesnik razvlasten i bio prisiljen da radi ono sto mu Bosnjaci narede. Kada je Namik pasi uspjelo pobjeci, Bosnjaci su bez oklijevanja izabrali Husein kapetana sa seaskera (vrhovnog komandanta) Bosne. Prvi dokument koji je u tom svojstvu potpisao i koji je pronadjen datiran je 31. maja 1831. godine. Od tada on je stalno potpisivao dokumenta kao sekretar Bosne . Nije na odmet kazati punu formulaciju njegova potpisa koji glasi "Husein, sekretar-i Bosna al-muhakkem" sto znaci "vrhovni komandant Bosne izabran voljom naroda".
Nakon uspjesno vodjenih ratova sa sultanom ciju je vojsku pobijedio na Kosovu kod Stimja 18. Juna 1831. godine, i nakon duge prepiske sa velikim vezirom prema kojem su se Bosnjaci odnosili kao prema porazenom u ratu, vratili su se u Bosnu i onda u Sarajevu 12. Septembra 1831. godine na sveopcem saboru izabrali Husein kapetana za vezira i valiju-upravnika ili gospodara Bosne. Toga datuma je u stvari Bosna postala nezavisna, mada su Bosnjaci jos uvijek obecavali da ce ostati u sastavu Carstva.
Sta su htjeli Bosnjaci:
- oni su htjeli da sami upravljuju svojom zemljom bez stranaca,
- da prisile sultana da promjeni svoju odluku o ustupanju teritorija s desne strane Drine Srbima,
- da prisile sultana da natjera Srbe da poniste sve kupoprodajne ugovore koje su pod prisilom napravili sa muslimanima u smederevskom sandzaku,
- da sami biraju svoga gospodara, a da to sultan samo potvrdjuje i da sva pitanja koja se ticu Bosne oni sami rjesavaju,
- a pogotovo vojna pitanja jer njima ne odgovara opca regrutacija koju sultan uvodi, jer su svi Bosnjaci od 7 do 70 godina vojnici kada to zatreba.
U svom programu oni su isticali da je najvaznije ostvariti puno jedinstvo u Bosni, sto su oni postigli, bez obzira na izdaju svega tri-cetiri bosanska prvaka. O tome svjedoci i carski izaslanik u Bosni, koji u vapaju moli sultane da odobri ono sto Bosnjaci traze, jer to oni zasluzuju, a onda zakljucuje: "Aman sultana, za ime Boga, grehota je razbiti ovo jedinstvo." Isti izaslanik koji je prosao kroz sve zemlje Balkana do Bosne tvrdi sultanu da ako ne udovolji Bosnjacima i izgubi Bosnu izgubice cijelu Rumeliju.
O tome jedinstvu navest cu samo jedan isjecak iz opce predstavke naroda sultanu koji glasi: "Sve stanovnistvo zeli i misli ono sto zeli i misli njihovo vodjstvo, koje je predstavljeno u licnosti Husen kapetana kao istinitog, postenog i prema svoj sirotinji dobrog covjeka, a osim toga sposobnog da rukovodi zemljom".
Nepravedno bi bilo u ovoj prigodi ne sjetiti se bar nekih najblizih saradnika Husein kapetana i uglednika Bosne koji su bili predvodnici u ovom Pokretu. Ali pasa Fidahic, Muhamed beg Tuzlic, Mujaga Zlatar, Emin beg Dzenetic, Sulejmen efendija Isevic, Hifzi efendija Djumisic, Abdul Kerim efendija sarajevski mulla, hasan aga Pecki, Murat klapet Ostrozacki i dr.
Ovom prilikom je bih htio predloziti Vijecu Kongresa bosnjackih intelektualaca, da ovo sjecanje na Gradascevica postane tradicija, ali u isto dobo da to bude sjecanje na njegovo djelo, a to je autonomija Bosne koji je on zajedno sa cijelim narodom bio ostvario, a to znaci da se to priredi 12. septembra kada je zvanicno proglasena autonomija Bosne.
