Eh ovako,treba mi duži historijat o Danu Nezavisnosti BiH,guglo sam ali samo su cestitke i neki radovi ,onaj ko nema sta pametno da kaze nek samo zaobidje ko ima nesto konkretno i dobro evo 40 bodova
Pitanje
U kanti Poništeno pitanje
40 bodova
historijat
162 pregleda · 8 odgovora · otvorena 19.02.2009. u 17:31
sve je to ok , ali zabranjeno je dizat ovakve teme... 
dont take it personally
dont take it personally
Prije 13 godina, na preporuku Arbitražne Komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u BiH je održan referendum na kojem je nezavisnost države podržalo blizu 67 posto građana. Potom je Vijeće ministara Evropske unije, 06. aprila 1992. godine, u Briselu, donijelo odluku o međunarodnom priznanju Republike Bosne i Hercegovine.
No, i u desetoj godini od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Dan nezavisnosti obilježava se samo u Federaciji BiH.
I danas je bilo tako.
Član predsjedništva BiH, Sulejman Tihić, posjetio je ovim povodom spomen mezarije Kovači i mezar prvog Predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegović, a nakon toga delegacije su obišle i Partizansko spomen-groblje Vraca gdje je položeno cvijeće i odata počast antifašistima i žrtvama fašizma.
Ovom prilikom Tihić je izjavio da svi oni koji osporavaju ovaj datum moraju biti svjesni da je 1.mart temelj i Daytonskom sporazumu, u kojem stoji da BiH, nastavlja kontinuitet Republike BiH, čiji su temelji u 25 novembru, Danu državnosti i 1.martu, Danu nezavisnosti.
Iako je u FBiH, 1 mart državni praznik, u zapadnohercegovačkom kantonu danas je bio uobičajen radni dan. Za zaposlene u općinskim strukturama Srebrenice, danas je bio neradni dan. Već nekoliko godina, lokalna administracija ove općine, u kojoj većinsku vlast ima SDA, obilježava sve praznike i RS i FBiH.
ODLUKA O RASPISIVANJU REPUBLICKOG REFERENDUMA ZA UTVRDJIVANJE STATUSA BOSNE I HERCEGOVINE
I
Raspisuje se referendum u Socijalistickoj republici Bosni i Hercegovini
II
Referendum ce se odrzati 29. februara i 1. marta 1992. godine
III
Na referendumu, ce se gradjani Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine izjasniti o pitanju:
JESTE LI ZA SUVERENU I NEZAVISNU BOSNU I HERCEGOVINU , DRZAVU RAVNOPRAVNIH GRADJANA, NARODA BOSNE I HERCEGOVINE - MUSLIMANA, SRBA, HRVATA I PRIPADNIKA DRUGIH NARODA KOJI U NJOJ ZIVE? ZA / PROTIV
IV
referendum ce sprovesti republicka izborna komisija i opstinske izborne komisije
V
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u “Sluzbenom listu SR BiH” SKUPSTINA SOCIJALISTICKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE (”Sluzbeni list RBiH” br. 2; 27. januara 1992.)
Na osnovu Amandmana LXXI tacka 5. Stav 2. na Ustav Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine, Skupstina Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine, na zajednickoj sjednici Vijeca Skupstine Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine odrzanoj 24. I 25. januara 1992. godine donijela je:
ODLUKU O POVLACENJU BOSANSKOG PREDSTAVNIKA ODLUKU O POVLACENJU PREDSTAVNIKA SOCIJALISTICKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE IZ SVIH SAVEZNIH DRZAVNIH ORGANA I ORGANIZACIJA
I
Povlace se predstavnici Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine iz svih saveznih organa i organizacija
II
Ovu odluku objaviti u “Sluzbenom listu SR BiH”. SKUPSTINA SOCIJALISTICKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE (”Sluzbeni list RBIH”, br. 2;27. januara.)
REZULTATI REFERENDUMA
Na osnovu clana 28. Tacke 6. Zakona o referendumu (”Sluzbeni list SRBiH”, br 29/77 i 24/91), Republicka izborna komisija na sjednici odrzanoj 6. marta 1992. godine, utvrdila je rezultate REPUBLICKOG REFERENDUMA ZA UTVRDJIVANJE STATUSA BOSNE I HERCEGOVINE KOJI JE ODRZAN 29. FEBRUARA I 1. MARTA 1992. GODINE iste
OBJAVLJUJE
Od ukupnog broja glasaca 3.253.847 na republicki referendum za utvrdjivanje statusa Bosne i Hercegovine izaslo je i glasalo 2.073.568 gradjana sa pravom glasaili 64,31% i to prema izvodima iz opstih birackih spiskova 1.989.786 i na osnovu potvrda o upisu u opsti biracki spisak 83.535. glasaca. Vazecih glasackih listica bilo je 2.067.969 ili 64,14%. Od ukupnog broja vazecih listica “ZA” je bilo 2.061.932 glasaci, ili 99,44%, dok je “PROTIV” glasalo 6.037 ili 0,29%, a nevazecih glasackih listica bilo je 5.227 ili 0,25%. Dakle, od ukupnog broja (2.073.568) gradjana koji su glasali na republickom referendumu za utvrdjivanje statusa Bosne i Hercegovine 29. februara i 1. marta 1992. godine, ZA SUVERENU I NEZAVISNU BOSNU I HERCEGOVINU, DRZAVU RAVNOPRAVNIH GRADJANA, NARODA BOSNE I HERCEGOVINE - MUSLIMANA, SRBA, HRVATA I PRIPADNIKA DRUGIH NARODA KOJI U NJOJ ZIVE izjasnilo se 2.061.932. gradjana ili 99,44% (”Sluzbeni list RBiH”, br. 7; 27.mart.1992)
*obratite na Zakon o referendumu na osnovu kojeg je raspisan referendum. Ovo je pravni osnov raspisivanja referenduma u Bosni i Hercegovini.Ovaj zakon je usvojen jos davne 1977. godine, cak znaci i kada je Tito bio ziv. Ovaj zakon nije djelo Alije Izetbegovica, vec je postojao jos davno prije nego je iko i pomislio da ce do raspada bivse Jugoslavije i doci.
Nadalje, izvolite vidjeti kako je pravno teklo stvaranje Bosne i Hercegovine i njenih osnovnih obiljezja, kao sto su zastava, grb, praznici…itd.
UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM UTVRDJIVANJU PRIVREMENOG GRBA I ZASTAVE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu Amandmana LI tacka 5. Stav 3. Na Ustav Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednistvo Republike Bosne i Hercegovine
Clan 1.
Grb Republike Bosne i Hercegovine je stitastog oblika plave boje podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatno-zute boje u svakom polju.
Clan 2.
Zastava Republike Bosne i Hercegovine je pravougaonog oblika sa grbom Republike Bosne i hercegovine u sredini na bijeloj podlozi. Odnos sirine i duzini zastave je jedan prema dva.
Clan 3.
Ova uredba stupa na snagu odmah, a objavice se u “Sluzbenom listu R BiH”.
Clan 4.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u “Sluzbenom listu RBiH”.
Predsjednik Skupstine R BiH Miro Lazovic, s.r.
ZAKON O DANU DRZAVNOSTI I DANU NEZAVISNOSTI
Na osnovu Amandmana LXXIII tacka 1. Stav 7. Na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednistvo Republike Bosne i Hercegovine donosi
UKAZ PROGLASENJU ZAKONA O PROGLASENJU 25. NOVEMBRA DANOM DRZAVNOSTI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
Proglasava se Zakon o proglasenju 25. novembra Danom drzavnosti Republike Bosne i Hercegovine, koji je Skupstina Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupstine od 28. februara 1995. godine.
PR.Broj 1781/95 6. marta 1995. godine
Sarajevo
Predsjednik Predsjednistva R BiH,
Alija Izetbegovic. S.r.
UKAZ O PROGLASENJU ZAKONA O PROGLASENJU 1. MARTA DANOM NEZAVISNOSTI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
Clan 1.
Proglasava se Zakon o proglasenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, koji je Skupstina Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupstine od 28. februara 1995. godine.
PR Broj 1780/95 6. marta 1995. godine
Sarajevo
Predsjednik Predsjednistva RBiH
Alija izetbegovic, s.r.
ZAKON O PROGLASENJU 1. MARTA DANOM NEZAVISNOSTI REPUBLIKE BOSNE I HERECEGOVINE
Clan 1.
Proglasava se dan 1. mart Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine.
Clan 2.
Dan nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine je drzavni praznik.
Clan 3.
Na Dan nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, drzavni organi, preduzeca i druga pravna lica ne rade. Vlada Republike Bosne i Hercegovine odredit ce koji drzavni organi, preduzeca i druga pravna lica su duzna da rade na dan drzavnog praznika.
Clan 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u “Sluzbenom listu R BiH”
Predsjednik Skuptine R BiH
Miro Lazovic, s.r. 13.
ZAKON O PROGLASENJU 25. NOVEMBRA DANOM DRZAVNOSTI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
Clan 1.
Progalasava se 25. novembar Danom drzavnosti Republike Bosne i Hercegovine
Clan 2.
Dan drzavnosti Republike Bosne i Hercegovine je drzavni praznik.
Clan 3.
Na Dan drzavnosti Republike Bosne i Hercegovinae drzavni organi, preduzece i druga pravna lica ne rade. Vlada Republike Bosne i Hercegovine odredit ce koji drzavni organi, preduzeca i druga pravna lica su duzna da rade i u kom obimu na dan drzavnog praznika.
Clan 4.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vazi Zakon o proglasenju Dvadesetpetog novembra drzavnim praznikom Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine (”Sluzbeni list SRBiH” , broj 5/69).
Clan 5.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u “Sluzbenom listu R BiH”.
Predsjednik Skupstine R BiH, Miro Lazovic, s.r
E sad, kad vam neko kaze kako su svi ovi akti usvojeni u toku rata, onda recite da je to tacno. Pa kad vam neko kaze kako 25. novembar nije dan drzavnosti BiH i kada kaze kako kako ne priznaje nijedan praznik na drzavnom nivou jer dejtonska parlamentarna skupstina Bosne i Hercegovine nije usvojila zakon o drzavnim praznicima, onda mu fino recite i objasnite da u trenutnom dejtonskom ustavu postoji:
ÄŒlan I 1. Kontinuitet
“Republika Bosna i Hercegovina, čije je oficijelni naslov od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa svojim unutarnjim ustrojem izmijenjenim kako je to predviđeno ovim Ustavom, sa svojim sadaÅ¡njim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje članica Ujedinjenih naroda, a kao Bosna i Hercegovina može zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sustava Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim ustanovama.”
E nakon tog famoznog clana 1Ustava Bosne i Hercegovine koji je potvrdio kontinuitet drzavnosti Bosne i Hercegovine (ovo vam je da doskocite onim slatkorjecivim koji isticu da je Bosna i Hercegovina nastala u Daytonu), malo odete u Annex II Ustava Bosne i Hercegovine i pogledate slijedeci clan 2 Annexa II:
2. Kontinuitet pravnih propisa
Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti Bosne i Hercegovine.
Eh dragi moji, ovaj clan vam daje kontinuitet pravnih propisa koje je usvojila Skupstina Bosne i Hercegovine pocetkom i u toku rata. I svaki zakon koji je usvojen do potpisivanja dejtonskog ustava ostaje na snazi dok se ne donese novi zakon od strane Parlamentarne Skupstine Bosne i Hercegovine. Posto ovi zakoni o praznicima nisu jos uvijek doneseni (kao sto je npr. Donesen zakon o zastavi, grbu ili himnoj) onda postojeci zakoni koji su usvojeni u ratu od strane Skupstine Republike Bosne i Hercegovine jos uvijek ostaju na snazi svidjalo se to nekom ili ne. Pravno je tako i bice tako.
Ovaj sporazum, tj. dejtonski ustav su potpisali i predstavnici Srba i Hrvata i Bosnjaka. Prema tome slozili se sa svim njegovim odredbama. Dejton se postuje u cjelini, a ne kako kome odgovara. Prema tome, pravno gledajuci, sve dok se ne donese novi zakon o praznicima vaze postojeci zakoni koje je usvojila Republika Bosna i Hercegovina. Slagali se vi ili ne, voljeli vi to ili ne, gradjani Bosne i Hercegovine, drzava zajedno sa entitetima su duzni to postivati. Ovo se ne odnosi samo na praznike, vec i na sve druge akte koje je donijela tadasnja Republika Bosna i Hercegovina, pa cak i na one u ratu.
No, i u desetoj godini od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Dan nezavisnosti obilježava se samo u Federaciji BiH.
I danas je bilo tako.
Član predsjedništva BiH, Sulejman Tihić, posjetio je ovim povodom spomen mezarije Kovači i mezar prvog Predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegović, a nakon toga delegacije su obišle i Partizansko spomen-groblje Vraca gdje je položeno cvijeće i odata počast antifašistima i žrtvama fašizma.
Ovom prilikom Tihić je izjavio da svi oni koji osporavaju ovaj datum moraju biti svjesni da je 1.mart temelj i Daytonskom sporazumu, u kojem stoji da BiH, nastavlja kontinuitet Republike BiH, čiji su temelji u 25 novembru, Danu državnosti i 1.martu, Danu nezavisnosti.
Iako je u FBiH, 1 mart državni praznik, u zapadnohercegovačkom kantonu danas je bio uobičajen radni dan. Za zaposlene u općinskim strukturama Srebrenice, danas je bio neradni dan. Već nekoliko godina, lokalna administracija ove općine, u kojoj većinsku vlast ima SDA, obilježava sve praznike i RS i FBiH.
ODLUKA O RASPISIVANJU REPUBLICKOG REFERENDUMA ZA UTVRDJIVANJE STATUSA BOSNE I HERCEGOVINE
I
Raspisuje se referendum u Socijalistickoj republici Bosni i Hercegovini
II
Referendum ce se odrzati 29. februara i 1. marta 1992. godine
III
Na referendumu, ce se gradjani Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine izjasniti o pitanju:
JESTE LI ZA SUVERENU I NEZAVISNU BOSNU I HERCEGOVINU , DRZAVU RAVNOPRAVNIH GRADJANA, NARODA BOSNE I HERCEGOVINE - MUSLIMANA, SRBA, HRVATA I PRIPADNIKA DRUGIH NARODA KOJI U NJOJ ZIVE? ZA / PROTIV
IV
referendum ce sprovesti republicka izborna komisija i opstinske izborne komisije
V
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u “Sluzbenom listu SR BiH” SKUPSTINA SOCIJALISTICKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE (”Sluzbeni list RBiH” br. 2; 27. januara 1992.)
Na osnovu Amandmana LXXI tacka 5. Stav 2. na Ustav Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine, Skupstina Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine, na zajednickoj sjednici Vijeca Skupstine Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine odrzanoj 24. I 25. januara 1992. godine donijela je:
ODLUKU O POVLACENJU BOSANSKOG PREDSTAVNIKA ODLUKU O POVLACENJU PREDSTAVNIKA SOCIJALISTICKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE IZ SVIH SAVEZNIH DRZAVNIH ORGANA I ORGANIZACIJA
I
Povlace se predstavnici Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine iz svih saveznih organa i organizacija
II
Ovu odluku objaviti u “Sluzbenom listu SR BiH”. SKUPSTINA SOCIJALISTICKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE (”Sluzbeni list RBIH”, br. 2;27. januara.)
REZULTATI REFERENDUMA
Na osnovu clana 28. Tacke 6. Zakona o referendumu (”Sluzbeni list SRBiH”, br 29/77 i 24/91), Republicka izborna komisija na sjednici odrzanoj 6. marta 1992. godine, utvrdila je rezultate REPUBLICKOG REFERENDUMA ZA UTVRDJIVANJE STATUSA BOSNE I HERCEGOVINE KOJI JE ODRZAN 29. FEBRUARA I 1. MARTA 1992. GODINE iste
OBJAVLJUJE
Od ukupnog broja glasaca 3.253.847 na republicki referendum za utvrdjivanje statusa Bosne i Hercegovine izaslo je i glasalo 2.073.568 gradjana sa pravom glasaili 64,31% i to prema izvodima iz opstih birackih spiskova 1.989.786 i na osnovu potvrda o upisu u opsti biracki spisak 83.535. glasaca. Vazecih glasackih listica bilo je 2.067.969 ili 64,14%. Od ukupnog broja vazecih listica “ZA” je bilo 2.061.932 glasaci, ili 99,44%, dok je “PROTIV” glasalo 6.037 ili 0,29%, a nevazecih glasackih listica bilo je 5.227 ili 0,25%. Dakle, od ukupnog broja (2.073.568) gradjana koji su glasali na republickom referendumu za utvrdjivanje statusa Bosne i Hercegovine 29. februara i 1. marta 1992. godine, ZA SUVERENU I NEZAVISNU BOSNU I HERCEGOVINU, DRZAVU RAVNOPRAVNIH GRADJANA, NARODA BOSNE I HERCEGOVINE - MUSLIMANA, SRBA, HRVATA I PRIPADNIKA DRUGIH NARODA KOJI U NJOJ ZIVE izjasnilo se 2.061.932. gradjana ili 99,44% (”Sluzbeni list RBiH”, br. 7; 27.mart.1992)
*obratite na Zakon o referendumu na osnovu kojeg je raspisan referendum. Ovo je pravni osnov raspisivanja referenduma u Bosni i Hercegovini.Ovaj zakon je usvojen jos davne 1977. godine, cak znaci i kada je Tito bio ziv. Ovaj zakon nije djelo Alije Izetbegovica, vec je postojao jos davno prije nego je iko i pomislio da ce do raspada bivse Jugoslavije i doci.
Nadalje, izvolite vidjeti kako je pravno teklo stvaranje Bosne i Hercegovine i njenih osnovnih obiljezja, kao sto su zastava, grb, praznici…itd.
UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM UTVRDJIVANJU PRIVREMENOG GRBA I ZASTAVE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu Amandmana LI tacka 5. Stav 3. Na Ustav Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednistvo Republike Bosne i Hercegovine
Clan 1.
Grb Republike Bosne i Hercegovine je stitastog oblika plave boje podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatno-zute boje u svakom polju.
Clan 2.
Zastava Republike Bosne i Hercegovine je pravougaonog oblika sa grbom Republike Bosne i hercegovine u sredini na bijeloj podlozi. Odnos sirine i duzini zastave je jedan prema dva.
Clan 3.
Ova uredba stupa na snagu odmah, a objavice se u “Sluzbenom listu R BiH”.
Clan 4.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u “Sluzbenom listu RBiH”.
Predsjednik Skupstine R BiH Miro Lazovic, s.r.
ZAKON O DANU DRZAVNOSTI I DANU NEZAVISNOSTI
Na osnovu Amandmana LXXIII tacka 1. Stav 7. Na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, Predsjednistvo Republike Bosne i Hercegovine donosi
UKAZ PROGLASENJU ZAKONA O PROGLASENJU 25. NOVEMBRA DANOM DRZAVNOSTI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
Proglasava se Zakon o proglasenju 25. novembra Danom drzavnosti Republike Bosne i Hercegovine, koji je Skupstina Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupstine od 28. februara 1995. godine.
PR.Broj 1781/95 6. marta 1995. godine
Sarajevo
Predsjednik Predsjednistva R BiH,
Alija Izetbegovic. S.r.
UKAZ O PROGLASENJU ZAKONA O PROGLASENJU 1. MARTA DANOM NEZAVISNOSTI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
Clan 1.
Proglasava se Zakon o proglasenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, koji je Skupstina Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupstine od 28. februara 1995. godine.
PR Broj 1780/95 6. marta 1995. godine
Sarajevo
Predsjednik Predsjednistva RBiH
Alija izetbegovic, s.r.
ZAKON O PROGLASENJU 1. MARTA DANOM NEZAVISNOSTI REPUBLIKE BOSNE I HERECEGOVINE
Clan 1.
Proglasava se dan 1. mart Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine.
Clan 2.
Dan nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine je drzavni praznik.
Clan 3.
Na Dan nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, drzavni organi, preduzeca i druga pravna lica ne rade. Vlada Republike Bosne i Hercegovine odredit ce koji drzavni organi, preduzeca i druga pravna lica su duzna da rade na dan drzavnog praznika.
Clan 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u “Sluzbenom listu R BiH”
Predsjednik Skuptine R BiH
Miro Lazovic, s.r. 13.
ZAKON O PROGLASENJU 25. NOVEMBRA DANOM DRZAVNOSTI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
Clan 1.
Progalasava se 25. novembar Danom drzavnosti Republike Bosne i Hercegovine
Clan 2.
Dan drzavnosti Republike Bosne i Hercegovine je drzavni praznik.
Clan 3.
Na Dan drzavnosti Republike Bosne i Hercegovinae drzavni organi, preduzece i druga pravna lica ne rade. Vlada Republike Bosne i Hercegovine odredit ce koji drzavni organi, preduzeca i druga pravna lica su duzna da rade i u kom obimu na dan drzavnog praznika.
Clan 4.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vazi Zakon o proglasenju Dvadesetpetog novembra drzavnim praznikom Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine (”Sluzbeni list SRBiH” , broj 5/69).
Clan 5.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u “Sluzbenom listu R BiH”.
Predsjednik Skupstine R BiH, Miro Lazovic, s.r
E sad, kad vam neko kaze kako su svi ovi akti usvojeni u toku rata, onda recite da je to tacno. Pa kad vam neko kaze kako 25. novembar nije dan drzavnosti BiH i kada kaze kako kako ne priznaje nijedan praznik na drzavnom nivou jer dejtonska parlamentarna skupstina Bosne i Hercegovine nije usvojila zakon o drzavnim praznicima, onda mu fino recite i objasnite da u trenutnom dejtonskom ustavu postoji:
ÄŒlan I 1. Kontinuitet
“Republika Bosna i Hercegovina, čije je oficijelni naslov od sada “Bosna i Hercegovina”, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa svojim unutarnjim ustrojem izmijenjenim kako je to predviđeno ovim Ustavom, sa svojim sadaÅ¡njim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje članica Ujedinjenih naroda, a kao Bosna i Hercegovina može zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sustava Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim ustanovama.”
E nakon tog famoznog clana 1Ustava Bosne i Hercegovine koji je potvrdio kontinuitet drzavnosti Bosne i Hercegovine (ovo vam je da doskocite onim slatkorjecivim koji isticu da je Bosna i Hercegovina nastala u Daytonu), malo odete u Annex II Ustava Bosne i Hercegovine i pogledate slijedeci clan 2 Annexa II:
2. Kontinuitet pravnih propisa
Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti Bosne i Hercegovine.
Eh dragi moji, ovaj clan vam daje kontinuitet pravnih propisa koje je usvojila Skupstina Bosne i Hercegovine pocetkom i u toku rata. I svaki zakon koji je usvojen do potpisivanja dejtonskog ustava ostaje na snazi dok se ne donese novi zakon od strane Parlamentarne Skupstine Bosne i Hercegovine. Posto ovi zakoni o praznicima nisu jos uvijek doneseni (kao sto je npr. Donesen zakon o zastavi, grbu ili himnoj) onda postojeci zakoni koji su usvojeni u ratu od strane Skupstine Republike Bosne i Hercegovine jos uvijek ostaju na snazi svidjalo se to nekom ili ne. Pravno je tako i bice tako.
Ovaj sporazum, tj. dejtonski ustav su potpisali i predstavnici Srba i Hrvata i Bosnjaka. Prema tome slozili se sa svim njegovim odredbama. Dejton se postuje u cjelini, a ne kako kome odgovara. Prema tome, pravno gledajuci, sve dok se ne donese novi zakon o praznicima vaze postojeci zakoni koje je usvojila Republika Bosna i Hercegovina. Slagali se vi ili ne, voljeli vi to ili ne, gradjani Bosne i Hercegovine, drzava zajedno sa entitetima su duzni to postivati. Ovo se ne odnosi samo na praznike, vec i na sve druge akte koje je donijela tadasnja Republika Bosna i Hercegovina, pa cak i na one u ratu.
nije to bas to jer meni treba kako je doslo do toga a neki clanci
LiL_Me je napisao/la:
nije to bas to jer meni treba kako je doslo do toga a neki clanci
Potrazi na : http://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana
http://www.okobih.ba/files/docs/Reporter/2005_1_OKO_RRZ.pdf
http://www.bhdani.com/arhiva/176/t17618.htm
http://www.bhdani.com/arhiva/176/t17618.htm
ev nisam ovo cito pa vidi samo sma c/p
Dan nezavisnosti uprkos svemu
Petnaest godina poslije izglasavanja nezavisnosti politika osporavatelja BiH, sa teretom počinjenog genocida na leđima, osuđena je na poraz
Bosna i Hercegovina danas obilježava 1. mart, Dan nezavisnosti. Prije 15 godina, 64,3 posto građana je na referendumu izglasalo nezavisnost BiH od bivše SFRJ, što je dovelo do njenog međunarodnog priznavanja i obnove hiljadugodišnje državnosti.
Istina, Dan nezavisnosti još uvijek se obilježava samo u jednom dijelu države. U Republici Srpskoj, gdje glavnu riječ i dalje vode političke snage koje su i prije 15 godina bile protiv nezavisnosti BiH, ovaj praznik se ne obilježava.
Državnost i nezavisnost BiH i 1. mart kao historijsku činjenicu, ratom, genocidom, zločinima i etničkim čišćenjem nisu uspjeli "izbrisati" ratni zločinci Radovan Karadžić i Slobodan Milošević. Petnaest godina poslije, po istoj ideološko-nacionalističkoj matrici, ali drugim sredstvima, političke snage predvođene Miloradom Dodikom i dalje na svaki način pokušavaju osporiti BiH.
Takva politika, ma koliko se njeni kreatori upinjali, osuđena je na propast. Poraz joj je još 1. marta 1992. godine nanijelo dvije trećine građana BiH, među kojima je, matematika to nedvosmisleno pokazuje, bio i značajan broj Srba. Petnaest godina poslije, sa teretom genocida na leđima, ukinutim ratnim nacionalističkim simbolima, sudskim presudama kojima se etnički očišćenim gradovima vraćaju stari nazivi, prenošenjem nadležnosti u suštinskim oblastima u nadležnost državnih organa, ova politika doživljava nove poraze.
BiH, izvjesno je, napreduje prema pobjedi nad politikom njenih osporavatelja. Taj proces je za mnoge u ovoj zemlji iritirajuće dug, ali, uprkos svemu, neumitno napreduje.
Iz historije je poznato da sljedbenici Karadžićeve genocidne politike nisu prvi, a vjerovatno neće biti ni posljednji koji su pokušali uništiti BiH. Najbolji odgovor svima njima je još prije više od 170 godina dao veliki Husein kapetan Gradaščević, koji je na konstataciju turskog beglerbega kako "nema više Bosne i Bošnjaka u njoj", te da "gine za državu koja nikad nije postojala niti će" (poznato zvuči, zar ne!), uzvratio: Ima Bosne, beglerbeže, i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i, akobogda, bit će i poslije vas
Dan nezavisnosti uprkos svemu
Petnaest godina poslije izglasavanja nezavisnosti politika osporavatelja BiH, sa teretom počinjenog genocida na leđima, osuđena je na poraz
Bosna i Hercegovina danas obilježava 1. mart, Dan nezavisnosti. Prije 15 godina, 64,3 posto građana je na referendumu izglasalo nezavisnost BiH od bivše SFRJ, što je dovelo do njenog međunarodnog priznavanja i obnove hiljadugodišnje državnosti.
Istina, Dan nezavisnosti još uvijek se obilježava samo u jednom dijelu države. U Republici Srpskoj, gdje glavnu riječ i dalje vode političke snage koje su i prije 15 godina bile protiv nezavisnosti BiH, ovaj praznik se ne obilježava.
Državnost i nezavisnost BiH i 1. mart kao historijsku činjenicu, ratom, genocidom, zločinima i etničkim čišćenjem nisu uspjeli "izbrisati" ratni zločinci Radovan Karadžić i Slobodan Milošević. Petnaest godina poslije, po istoj ideološko-nacionalističkoj matrici, ali drugim sredstvima, političke snage predvođene Miloradom Dodikom i dalje na svaki način pokušavaju osporiti BiH.
Takva politika, ma koliko se njeni kreatori upinjali, osuđena je na propast. Poraz joj je još 1. marta 1992. godine nanijelo dvije trećine građana BiH, među kojima je, matematika to nedvosmisleno pokazuje, bio i značajan broj Srba. Petnaest godina poslije, sa teretom genocida na leđima, ukinutim ratnim nacionalističkim simbolima, sudskim presudama kojima se etnički očišćenim gradovima vraćaju stari nazivi, prenošenjem nadležnosti u suštinskim oblastima u nadležnost državnih organa, ova politika doživljava nove poraze.
BiH, izvjesno je, napreduje prema pobjedi nad politikom njenih osporavatelja. Taj proces je za mnoge u ovoj zemlji iritirajuće dug, ali, uprkos svemu, neumitno napreduje.
Iz historije je poznato da sljedbenici Karadžićeve genocidne politike nisu prvi, a vjerovatno neće biti ni posljednji koji su pokušali uništiti BiH. Najbolji odgovor svima njima je još prije više od 170 godina dao veliki Husein kapetan Gradaščević, koji je na konstataciju turskog beglerbega kako "nema više Bosne i Bošnjaka u njoj", te da "gine za državu koja nikad nije postojala niti će" (poznato zvuči, zar ne!), uzvratio: Ima Bosne, beglerbeže, i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i, akobogda, bit će i poslije vas
Lock
Prijavi se da bi odgovorio/la na ovu temu.