Internet na mobitelu

Imal kakav nacin da dobijem internet na svoj mobitel bez da idem na postu i to. Cuo sam od prijatelja da ima da nazoves neki broj, i oni ti prikljuce internet. Ako znate kako, pomagajte molim vas.

Jedan član redakcije PC Chipa često tvrdi da su prenosiva računala poput notebooka ili ručnih računala smišljena samo zato da bi čovjek radio više. "Dok ih nije bilo, u avionima smo gledali filmove, škicali stjuardese ili spavali, a sada nam je pažnja usmjerena na naše računalo. Kada Internet u avionima bude svakodnevica, poslu se jednostavno neće moći pobjeći", tvrdi on.

Uz sve te male, moćne prijenosne uređaje, poslu se ovih dana doista teško može pobjeći. Isto je i s mobitelima. Tako već neko vrijeme pokušavam nagovoriti roditelje, koji s vrtom i plažom ispred kuće odmaraju u Istri, da kupe mobitel, da im priključim Internet. "Ako ništa drugo, moći ćete pronaći informacije o različitim sortama povrća za vrt", moj je bezuspješni argument. "Ionako to znamo, a više-manje stalno smo doma, pa nije da nas ne možeš dobiti", ne daju se oni. Ali, neću se više obazirati na to. Kupit ću im mobitel i namjestiti Internet, a kad se navuku na to - sve ću im oduzeti. Nakon toga, uvjeren sam, više nikada mi neće proturječiti po tech pitanjima. Ali, pitanje iz podnaslova doista je na mjestu: radimo li više ili manje zbog tehnologije? Točan odgovor je: i više i manje.


Otprilike 1994. počeo sam raditi kao novinar, i tada sam većinu starijih informacija pronalazio u gigantskoj arhivi u Vjesnikovom neboderu. Bila je smještena u prizemlju, a u njoj su radile tri ljubazne gospođe. Jedan dokument fotokopirao se po simboličnoj cijeni, no simbolična cijena pomnožena s gomilom dokumenata jednaka je nešto većem krajnjem iznosu. Ubrojite li i u to vrijeme potrebno za pronalaženje dokumenata, jasno je da ste barem jedan sat izgubili samo na pretraživanje arhive. Danas pak skoknem na google.com ili na neku od bogatih novinskih arhiva (od kojih neke sežu i u dalju prošlost), upišem što mi treba - i rezultati stižu za koju sekundu. čitam New York Times, Time, Newsweek, Wired, Vogue, Washigton Post, BBC, InStyle, New Scientist te još gomilu drugih magazina gotovo besplatno. Tako gledajući na stvari, siguran sam da radim manje, odnosno imam više vremena za obavljanje drugih poslova ili neku zabavu. Prije svega, ne moram napuštati radno mjesto da bih došao do informacije. S druge strane, s notebookom praktički spavam. Ležim u krevetu, Black Beauty mi je pri ruci.
(Ovo je vjerojatno materijal za psihijatra - riječ je o Hewlett-Packard OmniBook prijenosnom računalu, kojeg zovem Black Beauty. Ipak, je li davanje imena računalu neobavezna zabava ili doista materijal za psihijatra, tek treba vidjeti.)
Ako mi nešto padne na pamet, uzet ću notebook i to napisati, napraviti, prosurfati. S te strane, odgovor je potvrdan - radim i kad ne radim. No, to je isključivo moj slobodni izbor. I tu su bitne razlike. Tehnologija kao takva ubrzala je određene radne procese, a svaki posao biramo sami. I trenutak kada ćemo ga obaviti, naš je izbor.


U meni tehnologija budi entuzijazam, stvara neki čudan vibe da se stvari definitivno događaju. A Internetom sam još uvijek jednako fasciniran. Dobro pamtim trenutak kada se negdje krajem 1999. pojavio program Seti@Home. Njegova je namjena bila umrežiti poveću količinu računala dobrovoljaca i zaposliti ih na analiziranju podataka iz SETI-ja, čija računala nisu dovoljno jaka da ih u tako kratkom vremenu obrade. Sam SETI traži bilo kakav glas inteligentnog života u svemiru. I čim se taj maleni komadić softvera pojavio - skinuli smo ga; uposlili smo server da analizira podatke, a preko noći i sva ostala računala. SETI nam je slao komadiće zapisa, a naša su računala marljivo radila. Iako su izvanzemaljci ostali nijemi, ja sam imao osjećaj da sudjelujem u nečemu što je veće od nas samih, u nečemu što može definirati čovječanstvo i čovjeka i čitav prostor koji okružuje našu planetu.
Siguran sam da ste primijetili kako su se britanski i američki znanstvenici uspjeli rukovati preko Interneta. Rukovati preko Interneta, osjetiti dodir, iako ih je dijelio jedan cijeli ocean! I kako se onda nakon toga ne bih osjećao divno u vremenu u kojem živim, u vremenu koje definira nas same kroz tehnološka dostignuća, šalje nas korak naprijed - tamo gdje još nije kročio čovjek!

Svaki dan na Internetu provedem najmanje deset sati, čitajući i pišući o novim tehnologijama. Svaki dan pročitam barem jednu dobru stvar vezanu uz tehnologiju. Svaki dan Internet me podsjeća da živimo u 21. stoljeću i da čovjek i tehnologija evoluiraju. Priznajem, pomalo idealistički i naivno, ali taj osjećaj nije namjeran, on je jednostavno tu i ja ne mogu ne vjerovati u sve ono dobro što će nam tehnologija donijeti. Ali, ključ opet ne leži u tehnologiji, već u činjenici da će nam donijeti ono što mi želimo. A što god to bude, bit će odraz nas samih. |borja|

hahaha to slatikce )) copy/past ) ali nema veze dobro je da nesto napises da nije ocu admina ili bodove ) LoL

Ako koristis bh-telecom

Posaljes poruku sa sadrzajem Prijava na 0611100,i postavke ti budu isporucene.

Ili nazoves 1204 i spojis se na centar za brigu o korisnicima i kazes koji telefon imas,i da oces da imas internet i oni ti posalju postavke.

Za ostale mreze neznam,ali naravno mozes nazvati njihov centar za podrsku i pitati.

A da kazes koja si mreza?

posaljes PRIJAVA na 0611100 i vrate ti poruku i dobijes daljnje podatke :$

Ja sam BH TELECOM.

vidi onu knjizicu sto su dobio uz mobitel

Ma jarane sta ti fali otici na Bhtelecom stranicu i naci rucno podesavanje interneta izaberes svoj model telefona ...
I 3 minute posla dok to sve ispunis

Imas broj ne znam tacno koji za bh telecom, nazoves i oni ti kasnije posalju poruku u kojoj isporuce postavke za internet konekciju. Nakon toga rr telefon
i eto

nazovi 1204 i sve ce ti ljudi objasnit