Hasanaginca-kritika/komentar

Znaci treba mi kritika (komentar) knjige koji se nalazi na pocetnim stranicama knjige Hasanaginca_Alija Isaković. Znam da je ovo gamerska stranica i da ovaj forum nije namjenjen za to, ali hitno mi treba... Izvinjavam se ADMINIMA zbog teme ali mi gori pod nogama...please NO SPAM...!!!!!

nije skola, cao.

pm

rekoh molim NO SPAM:.... znam da je gamerski forum.. pregledo sam sve od google-a, lektirice, lektire.... ali nema nigdje ima samo analiza lektire... a to mi ne treba

www.lektire.org
valjda tu ima

Što se bjeli u gori zelenoj?
Al' su snjezi, al' su labudovi?
Da su snjezi, već bi okopnuli,
labudovi, već bi poletjeli;



nit' su snjezi, nit' su labudovi,
nego šator age Hasan-age:
on boluje u ranami ljutim.
Oblazi ga ***** i sestrica,
a ljubovca od stida ne mogla.



Kad li mu je ranam' bolje bilo,
ter poruča vjernoj ljubi svojoj:
"Ne čekaj me u dvoru b'jelomu,
ni u dvoru, ni u rodu momu!"



Kad kaduna r'ječ razumjela,
još je jadna u toj misli stala,
jeka stade konja oko dvora,
i pobježe Hasanaginica,
da vrat lomi kuli niz pendžere.



Za njom trču dvi ćeri djevojke:
"Vrati nam se, mila majko naša,
nije ovo babo Hasan-aga,
već daidža, Pintorović beže!"



I vrati se Hasanaginica,
ter se vješa bratu oko vrata.
"Da, moj brate, velike sramote,
gdi me šalje od petero dice!"



Beže muči, ne govori ništa,
već se maša u džepe svione,
i vadi njoj knjigu oprošćenja,
da uzimlje potpuno vjenčanje,
da gre s njime majci uzatrage.



Kad kaduna knjigu proučila,
dva je sina u čelo ljubila,
a dv'je ćeri u rumena lica:
a s malahnim u bešici sinkom,
od'jeliti nikako se ne mogla,
već je bratac za ruke uzeo,
i jedva je sinkom rastavio,
ter je meće k sebi na konjica,
s njome grede dvoru bijelomu.



U rodu je malo vr'jeme stala,
malo vr'jeme, ni nedjelju dana,
dobra kada i od roda dobra,
dobru kadu prose sa svih strana,
da najveće imotski kadija.



Kaduna se bratu svomu moli:
"Ah, tako te ne želila, braco!
Nemoj mene davat za nikoga,
da ne puca jadno srce moje,
gledajući sirotice svoje!"



Ali beže ne hajaše ništa,
već nju daje imotskom kadiji.



Još kaduna bratu se moljaše,
da njoj piše listak, b'jele knjige,
da je šalje imotskom kadiji:
"Djevojka te l'jepo pozdravljaše,
a u knjizi l'jepo te moljaše,
kad pokupiš gospodu svatove,
dug polduvak nosi na djevojku,
kada bude agi mimo dvor,
nek' ne vidi sirotice svoje!"



Kad kadiji b'jela knjiga dođe,
gospodu je svate pokupio,
svate kupi, grede po djevojku.
Dobro svati došli po djevojke,
i zdravo se povratili s njome.
A kad bili agi mimo dvora,
dvi je ćerce s pendžera gledahu,
a dva sina prid nju izhođahu:
tere svojoj majci govorahu:
"Svrati nam se, mila majko naša,
da mi tebi užinati damo!"



Kad to čula Hasanaginica,
starišini svatov' govorila:
"Bogom brate, svatov' starišina,
ustavi mi konje uza dvora,
da darujem sirotice moje!"



Ustaviše konje uza dvora.
Svoju dicu l'jepo darovala:
svakom sinku nazve pozlaćene,
svakoj ćeri čohu do poljane;
a malomu u bešici sinku,
njemu šalje u bošči haljine.



A to gleda junak Hasan-aga,
ter dozivlje do dva sina svoja:
"Hod'te amo, sirotice moje,
kad se neće smilovati na vas,
majka vaša srca arđaskoga!"



Kad to čula Hasanaginica,
b'jelim licem u zemlju udrila,
uput se je s dušom rastavila,
od žalosti, gledajuć' sirota!
Dobavljeno iz "http://bs.wikisource.org/wiki/Hasanaginica"

imam samo biografiju pisca
ali nemam kritike

pa brate nisi nesposoban imas sve na goglu pokusaj ukucati kritike i komentari od knjige te i te i ime pisca i izbacit ce ti sve 100 posto nemozes da fulas neam nekog vremena ja bi ti to nasao sve je**a sry potrudi se malo vise i naces

pm

boTa.roLLer je napisao/la:

pa brate nisi nesposoban imas sve na goglu pokusaj ukucati kritike i komentari od knjige te i te i ime pisca i izbacit ce ti sve 100 posto nemozes da fulas neam nekog vremena ja bi ti to nasao sve je**a sry potrudi se malo vise i naces

pa brate probaj ti naci.... meni nije uspelo-----lol

Hasanaginica je sušta suprotnost Hasanaginome liku, hoću reci: veličanstvena u plemenitosti, nježnosti, majčinstvu, u svom dostojanstvenom ponašanju, u pokazivanju neizmjerne ljubavi prema svojoj djeci i potajne nade da će je Hasanaga ponovo primiti sebi. Ali ovo izgleda nije bilo dovoljno. Ona zaustavlja svatove da vidi ono što ona najviše u životu voli. Daruje svoju djecu, darujući im svoje veliko srce za vječnost. Hasanaga uviđa da je sve izgubljeno, a društveno pravni odnosi ne dozvoljavaju mu da oprosti Hasanaginici. Kao zadnji izlaz on joj uzima djecu. Hasanaginica umire od velikog bola i nepravde. Ljubav prema djeci bila je toliko duboka i snažna da je jedino smrt mogla rastavitiI sada na kraju ove prelijepe balade mogu se izvući pouke o ljudskom ponašanju i do kojih granica sve to može ići. U realnom životu vidimo da čovjek kroz sve to može doživjeti i prijatnosti i neprijatnosti. Jedno znam, da je majčina ljubav najiskrenija, najplemenitija i najjača na svijetu.
Ustaviše konje uza dvora.
Svoju dicu l'jepo darovala:
svakom sinku nazve pozlaćene,
svakoj ćeri čohu do poljane;
a malomu u bešici sinku,
njemu šalje u bošči haljine.

A to gleda junak Hasan-aga,
ter dozivlje do dva sina svoja:
"Hod'te amo, sirotice moje,
kad se neće smilovati na vas,
majka vaša srca arđaskoga!"

Kad to čula Hasanaginica,
b'jelim licem u zemlju udrila,
uput se je s dušom rastavila,
od žalosti, gledajuć' sirota!

U ovom epskom dijelu su prikazane bitne razlike izmedu tadasnjih staleskih slojeva. Hasanaginca, zena koja je dosla iz plemicke porodice nije prihvacena u svom novom okruzenju. Ona je voljela svoga muza I svoju dijecu, koju je pokusala da izvete na pravi put. To se Hasanaginoj majci nije svidjelo te ona pokusava svim silama da odvoji Hasanagincu od njene djece… To joj I uspjeva kada je Hasanaga ranjen na boištu, te ona sa svojom kcerkom odlazi u posjetu Hasanagi. Tokom te posjete one uspjevaju da HAsanagu uvjere da se Hasanaginca dovoljno ne brine za svoga muza, te Hasanaga nepromisljeno I hitro salje pismo Hasanaginci salje pismom kojoj joj porucuje da ona nije dobrodosla u njegovoj porodici ted a se vrati tamo odakle je I potekla, u svoje begovske dvore. Doznavsi za to Hasanagincin brat, beg Pintoronić dolazi po svoju sestru, te je udaje za kadiju.
Iz ovog pimjera vidimo patrijahalne odnose koji su vladali u tom dobu. Tada je zena bila na drugom mijestu I njeni osjecaji I zelje bili su zanemareni. U tom dobu gledali su se samo interesi muski clanova porodice I samo se njih slusalo, dok zenini prijedlozi I savjeti bili nezeljeni. To se danas u mnogome promjenilo I zena ima puno bolji polozaj nego sto ga je tada imala . Zena je postal vazan clan naseg drustva, te se njeni osjecaji I njene zelje postuju. Zena vise nije zaduzena samo za odgajanje djece, ona radi iste poslove kao I muskarci
Iz ovog dijela price takode vidimo tadasnji odnos I netrpeljivost izmedu aga I begova.Svekrva koja je dosla iz begovske porodice i nije omiljena od svoje punice. Punica se u novonastaloj situaciji osjeca ugrozenom kod od djevojke koja je pametnija I uljudnija osoba od nje. Ona pocinjene raditi razne spletke koje na kraju okrecu Hasanagu protiv njegove zene. Iz ovog primjera mozemo vidjeti netrpeljivost izmedu age I bega.



ew mozda ti ovo pomogne

ekser je napisao/la:

Hasanaginica je sušta suprotnost Hasanaginome liku, hoću reci: veličanstvena u plemenitosti, nježnosti, majčinstvu, u svom dostojanstvenom ponašanju, u pokazivanju neizmjerne ljubavi prema svojoj djeci i potajne nade da će je Hasanaga ponovo primiti sebi. Ali ovo izgleda nije bilo dovoljno. Ona zaustavlja svatove da vidi ono što ona najviše u životu voli. Daruje svoju djecu, darujući im svoje veliko srce za vječnost. Hasanaga uviđa da je sve izgubljeno, a društveno pravni odnosi ne dozvoljavaju mu da oprosti Hasanaginici. Kao zadnji izlaz on joj uzima djecu. Hasanaginica umire od velikog bola i nepravde. Ljubav prema djeci bila je toliko duboka i snažna da je jedino smrt mogla rastavitiI sada na kraju ove prelijepe balade mogu se izvući pouke o ljudskom ponašanju i do kojih granica sve to može ići. U realnom životu vidimo da čovjek kroz sve to može doživjeti i prijatnosti i neprijatnosti. Jedno znam, da je majčina ljubav najiskrenija, najplemenitija i najjača na svijetu. Ustaviše konje uza dvora. Svoju dicu l'jepo darovala: svakom sinku nazve pozlaćene, svakoj ćeri čohu do poljane; a malomu u bešici sinku, njemu šalje u bošči haljine. A to gleda junak Hasan-aga, ter dozivlje do dva sina svoja: "Hod'te amo, sirotice moje, kad se neće smilovati na vas, majka vaša srca arđaskoga!" Kad to čula Hasanaginica, b'jelim licem u zemlju udrila, uput se je s dušom rastavila, od žalosti, gledajuć' sirota! U ovom epskom dijelu su prikazane bitne razlike izmedu tadasnjih staleskih slojeva. Hasanaginca, zena koja je dosla iz plemicke porodice nije prihvacena u svom novom okruzenju. Ona je voljela svoga muza I svoju dijecu, koju je pokusala da izvete na pravi put. To se Hasanaginoj majci nije svidjelo te ona pokusava svim silama da odvoji Hasanagincu od njene djece… To joj I uspjeva kada je Hasanaga ranjen na boištu, te ona sa svojom kcerkom odlazi u posjetu Hasanagi. Tokom te posjete one uspjevaju da HAsanagu uvjere da se Hasanaginca dovoljno ne brine za svoga muza, te Hasanaga nepromisljeno I hitro salje pismo Hasanaginci salje pismom kojoj joj porucuje da ona nije dobrodosla u njegovoj porodici ted a se vrati tamo odakle je I potekla, u svoje begovske dvore. Doznavsi za to Hasanagincin brat, beg Pintoronić dolazi po svoju sestru, te je udaje za kadiju. Iz ovog pimjera vidimo patrijahalne odnose koji su vladali u tom dobu. Tada je zena bila na drugom mijestu I njeni osjecaji I zelje bili su zanemareni. U tom dobu gledali su se samo interesi muski clanova porodice I samo se njih slusalo, dok zenini prijedlozi I savjeti bili nezeljeni. To se danas u mnogome promjenilo I zena ima puno bolji polozaj nego sto ga je tada imala . Zena je postal vazan clan naseg drustva, te se njeni osjecaji I njene zelje postuju. Zena vise nije zaduzena samo za odgajanje djece, ona radi iste poslove kao I muskarci Iz ovog dijela price takode vidimo tadasnji odnos I netrpeljivost izmedu aga I begova.Svekrva koja je dosla iz begovske porodice i nije omiljena od svoje punice. Punica se u novonastaloj situaciji osjeca ugrozenom kod od djevojke koja je pametnija I uljudnija osoba od nje. Ona pocinjene raditi razne spletke koje na kraju okrecu Hasanagu protiv njegove zene. Iz ovog primjera mozemo vidjeti netrpeljivost izmedu age I bega. ew mozda ti ovo pomogne

thx buraz