Askeza - Referat - Kultura Religije

Potreban mi je referat na datu temu " Askeza " iz predmeta " Kultura Religija ". Dajem 20 bodova ko mi nade,




hvala!

http://www.svjetlorijeci.ba/arhiva/html/2005/02-2005/html/revija/aktualno3.html


Ja sam ti naso ovo nevjerujem da sec ista drugo naci

- to je nes' oko hriscana ... ha hu xD

ASKEZA (gr. ασκισις, vežbanje, navika, podvig): oslobođenje od strasti ili uzdizanje duše iznad propadljivog života da bi se kroz sticanje vrlina došlo do stanja bestrašća. Askeza je jedan od sastavnih elemenata pravoslavne duhovnosti i jednaka je sa aktivnom filosofijom vrlina, prvom stepenicom duhovnog penjanja. Vrline su krila kojima se duša uznosi do sozercanja, drugog stepena tog penjanja. Bestrašće ili sledovanje Hristu posredstvom vrlina nije moguće bez napuštanja iracionalnih poriva u čoveku, bezličnog i neduhovnog čovekovoga života. U osnovi asketski podvig jeste duhovna borba da se ponovo dosegne život kakav je bio pre pada u greh, kad duh vladaše nad telom i prirodom. Askeza pretpostavlja stalno atletsko vežbanje radikalne promene pravca duhovnoga života: "telesni čovek" umire da bi se rodio "duhovni čovek" (1. Kor. 15,42-53). U tom smislu Sveti Maksim Ispovednik govori o "smti smrti" i o "smrti života" (Odgovori Talasiju, 61). Na polju tvarnoga, duh askeze može se upražnjavati kroz prevazilaženje stanja *****ijalne dvojnosti radi jedinstva logosnosti tvorevine. Na planu duhovnosti, samo odricanje od "telesne navike" (1. Tim. 4,, dakle "smrti tela bez greha" (Rim. 8,10), može osloboditi sile duha za činjenje vrlina. Askeza je način hrišćanskog života koji odbacuje izopačenje ljudske ličnosti, bezobzirno iskorištavanje prirode i fizičke sredine i prevazilazi sebičnu težnju da se troši sve za sebe, a ne za zajednicu.

Naravno, hrišćanska askeza ne može se ograničiti na samodisciplinu u prirodnom smislu, odnosno na moralni podvig da se čini dobro i izbegava zlo. Takođe, ona ne iscrpljuje ceo duhovni uspon. Ne postoji askeza pre blagodati ili bez blagodati (Ps. 126,1). Pre svega, ona je stalno pripremanje za što jače iskustvovanje već primljene blagodati. Askeza je stanje u kojem hrišćanin čuva neugasivi zalog Svetoga Duha, kojeg je primio od blagodati krštenja, a ako se ugasio, razgoreva ga. "Z*** toga, pak, i sam se trudim (ασκω - vežbam, podvizavam) da imam čistu savjest svagda pred Bogom i ljudima"

- fensi

http://www.glas-koncila.hr/rubrike_razgovor.html?news_ID=727

http://www.vokabular.org/?search=askeza⟨=sr-lat

Sot je to askeza:
http://www.skac.hr/index.php?Zastava=opsirnije&NovostID=840


sorry 4 spamm u pm

wikipedia ^^ hajben

LavShinoda08 je napisao/la:

wikipedia ^^ hajben

nema buraz , ovaj iznad daj mi nadi jos slika i bodovi idu tebi ae ae

http://pticica.com/slika.aspx?korisnikid=3615&slikaid=265329

http://www.harekrisna.info/archives/1091

http://woodland.blog.hr/2007/06/1622797315/astronomija-aro*****apija-asfodeli-askeza-asmoday.html

http://images.google.ba/images?q=askeza&hl=bs&um=1&ie=UTF-8&sa=N&tab=wi

Na temelju iskustva krsanskih generacija razvila se citava znanost o tome kako se moze napredovati na putu savrsenosti i svetosti, a zove se ascetika. Njezin je zadatak pokazati nam u cemu se sastoji krscanska savrsenost i svetost, koje zapreke treba ocekivati na tom putu i kako ih svladati. Od te rijeci nastala je rijec askeza koju neki sasvim pogresno shvacaju samo kao krscansko mrtvljenje, dok je ona sveobuhvatni nacin kako se dolazi do savrsenosti i svetosti.

Ascetika je plod teologije, temelj joj je u Svetom pismu i ucenju Crkve, ona uci krscanina kako ce neprestano uranjati u Krista, njemu se suoblicavati, asketski zivot je nasljedovanje Krista i njegov zivot u nama, da ne zivimo vise mi, nego da Krist zivi u nama, kako to za sebe i za sve krscane kaze sveti Pavao. Religija je ujedinjenje covjeka s Bogom, a na tom putu mozemo i zalutati ili se zaustaviti na pojedinostima koje su sporedne, a da se to ne dogodi pomaze nam ascetika. O tome govori sveti Pavao kad kaze: "Ja stoga tako trcim, ne kao u nepoznato... Tako trebate da odnesete pobjedu" (1 Kor 9,26). Putovi prema savrsenosti i svetosti nisu samovoljni prema subjektivnim sklonostima, nego se uklapaju u opcu ekonomiju spasenja, u Bozje spasonosne namjere.

Krist ostaje uvijek mjerodavan na nasem putu svetosti. I ascetika nas cuva da ne zalutamo. Put svetosti nije samovoljni put pojedinca, nego milosni put Bozji, to je stvar milosti Bozje, koja jedino moze usavrsiti nasu narav.

Sveti Augustin kaze: "Nasa je savrsenost Krist". Nas je rast u svetosti rast u Kristu, mi smo u Kristu, s njim moramo raditi, Bog nam se predaje u njemu, mi se Bogu predajemo po Kristu, on je temelj nase svetosti koja je u tom da zivimo ujedinjeni s Kristom i njemu suobliceni.

Religiozno motivisano dobrovoljno odricanje od čulnih uživanja i povlačenje u osamu. Ograničeno, minimalno uzimanje hrane i vode, prestanak komuniciranja sa okolinom, svakodnevno bogosluženje i meditiranje radi dostizanja prosvjećenja ili ovladavanja i postizanja paranormalnih fenomena.

Zadnji edit: 10.02.08 u 19:58:02