Saobracaj?

Željeznički saobraćaj
Željeznički prijevoz u BiH obavljaju dva operatora-javna preduzeća: Željeznice Federacije BiH sa sjedištem u Sarajevu i Željeznica Republike Srpske sa sjedištem u Banja Luci. Za upravljanje željezničkom infrastrukturom osnovana je Željeznička BH javna korporacija.
Ukupna dužina željezničkih pruga iznosi 1031 km, čemu treba dodati i industrijske kolosijeke do svakog značajnijeg proizvodnog kapaciteta. Ovo željezničkim operatorima daje mogućnost direktnog pristupa u preuzimanju i isporuci svih masovnih vrsta robe.
Glavni korisnici usluga željezničkog prijevoza su: hemijska industrija u Tuzli, Željezara i BH Steel u Zenici, rudnici mrkog uglja u Zenici i Tuzli, Rudnik željezne rude u Prijedoru, Aluminijski kombinat u Mostaru, industrijski kompleks u Sarajevu, distributeri naftnih derivata i dr.
Pored osnovne djelatnosti, prijevoza robe i putnika, željeznički operatori u BiH obavljaju i komplementarne djelatnosti kao što su; specijalni prevozi, skladištenje, kombinirani transport, pretovar i td. Robno transportni centri za prihvat, pretovar ili skladištenje pojedinačnih, paletnih i grupnih pošiljki, već funcioniraju ili se obnavljaju u svim većim industrijskim centrima u BiH (Ploče, Mostar, Sarajevo, Doboj, Banja Luka, Tuzla, Brčko Distrikt, Bosanski Šamac, ..).

Najvažnije željezničke linije su:
-Ploče (luka u Hrvatskoj na Jadranskom moru)-Mostar-Sarajevo-Zenica-Doboj-Bosanski Šamac-Vinkovci (čvorište u Hrvatskoj na magistralnom pravcu Zagreb-Beograd) i dalje prema Centralnoj i Istočnoj Evropi.,
- Bosanski Novi (sa priključkom za Hrvatsku)-Bihać-Prijedor-Banja Luka-Doboj-Tuzla (sa odvojkom za Brčko Distrikt/luka Brčko na r. Savi)-Zvornik-(SRJugoslavija).

Željeznički operatori u BiH mogu biti dovoljno pouzdani partneri za prihvat, transport, pretovar, skladištenje ili isporuke svih vrsta robe u domaćem i međunarodnom prometu željeznicom.

Cestovni saobraćaj
Cestovni transport ima veoma veliki značaj u privrednom sistemu BiH. Oko 90 % robe i putnika u BiH obavi se cestovnim transportnim sredstvima.
Cestovni transport u BiH je gotovo u potpunosti privatiziran, i zahvaljući tome, sa gledišta korisnika usluga, došlo je do poboljšanja ponude i kvaliteta prijevoza, kako u domaćem tako i u međunarodnom prijevozu. Prostorna distribucija transportnih kapaciteta u cestovnom transportu je zadovoljavajuća budući da gotovo u svakom većem mjestu u BiH postoje preduzeća koja nude usluge u prijevozu robe, putnika ili specijalne prijevoze u domaćem i međunarodnom cestovnom prometu.
Cestovni prijevoznici iz BiH prisutni na tržištu transportnih usluga Evrope pružajući transportne usluge veoma solidnog kvaliteta, na zadovoljstvo mnogobrojnih korisnika njihovih usluga. Očekuje se da konkurentna sposobnost BH cestovnih prijevoznika značajno poraste kada BiH pristupi sistemu TIR karneta.
Međutim, već sada, i pored značajnog hendikepa BH prijevoznika u pogledu nedostatka transportnih dozvola i rigoroznog viznog režima prema građanima BiH, cijene, vrste i kvalitet transportnih usluga koje nude BH cestovni prijevoznici odgovaraju ili su blizu standarda transportnih usluga u zemljama EU.

Cestovna infrastruktura
BiH raspolaže sa oko 22,5 hiljade km kategoriziranih cesta.
Cestovna infrastruktura i objekti, koji su u ratu pretrpjeli velika oštećenja uglavnom su opravljeni čime je omogućen relativno brz i siguran saobraćaj kako unutar BiH tako prema susjednim zemljama.
BiH čini velike napore da postane dio evropskog i svjetskog privrednog i transportnog sistema. Jedan od načina da se to postigne je uključivanje u panevropske transportne integracije. Prvi korak na tom putu ostvaren je verificiranjem koridora V-c kroz BiH, koji će je u smjeru sjever-jug povezati sa Hrvatskom i Mađarskom odnosno Centralnom Evropom.
Izgradnja auto cesta u BiH je još uvijek u začetku ali se čine značajni napori da se taj proces ubrza. Nedavno je zapadno od Sarajeva izgrađena jedna dionica od 4,5 km, dok je druga upravo započeta na magistralnom pravcu Sarajevo-Zenica (dijelu koridora V-c).
Za modernizaciju i dogradnju cestovne mreže u BiH postoji velika potreba i interes. Međutim potrebna su i velika sredstva. Na iznalaženju potencijanih partnera za finansiranje izgradnje auto cesta BiH ulaže velike napore i to će ubuduće biti jedan od strateških zadataka svih privrednih,političkih i društvenih struktura.
Održavanje i gradnja cestovne infrastruture je u nadležnosti entiteta BiH. Za koordinaciju aktivnosti na održavanju i gradnji cestovne infrastrukture na razini BiH osnovana je BH Javna korporacija za ceste.
Važan dio cestovne infrastrukture predstavljaju granični prijelazi između BiH i njezinih susjeda Republike Hrvatske i SR Jugoslavije. BiH ima više od 400 cestovnih graničnih prijelaza što je do njihove kategorizacije, opremanja i stavljanja pod kontrolu državnih tijela uvjetovalo značajne probleme. No situacija se na tom planu rapidno popravlja. Najveći dio prijelaza se sada kontrolira i uređuju procedure oko carinskih i poreskih kontrola robe i putnika u transportu i tranzitu sa susjednim zemljama, određeni su koridori za transport i tranzit nafte i naftnih derivata i sl.

Najznačajnji cestovni pravci kroz BiH su:
-Hrvatska-(Bos.Šamac/Brod/Županja/Orašje)-Doboj/Tuzla-Zenica-Sarajevo-
Mostar-Ploče (R Hrvatska),
-R Hrvatska- Bihać-Banja Luka-Doboj-Tuzla-Bijeljina-Bos.Rača/Zvornik,
-Banja Luka-Jajce-Travnik-Zenica-Sarajevo-Goražde-Višegrad-(Jugoslavija).

Zračni transport
Avio prijevozom, uglavnom na međunarodnim relacijama, se u BiH trenutno bavi osam kompanija od čega su dvije u državnom vlasništvu.
Međutim najveći dio prijevoza putnika u avio saobraćaju obave strane kompanije, koje po pravilu imaju svoja predstavništva u BiH. Zahvaljujući navedenom zračne veze BiH sa svijetom su redovnim, čarter linijama i cargo prijevozom zadovoljavajuće.

Pomorski i riječni transport
Prijevoz roba iz i u BiH morskim putem odvija se preko Luke Ploče (Hrvatska). Kapacitet luke je oko 5 mil tona/god.
Uskoro se očekuje da se poboljšaju uvjet za odvijanje robnog prometa rijekom Savom, posredstvom luke u Brčko Distriktu i pristaništima u Bos. Šamcu, Bos. Brodu i Bos. Gradišci. U domenu riječnog saobraćaja, prvenstveno u luci 'Brčko' postoje značajne mogućnosti za povećanje prometa i unapređenja ukoliko bi se u njezinu modernizaciju uložila određena sredstva. Luke u Pločama i Brčkom, kao i pristaništa na r. Savi imaju relativno dobre plovne, željezničke i cestovne veze prema unutrašnjosti zemlje kao i prema inozemstvu.