Princip rada akumulatora

Ola iha ! dobra večer momci i đevojke :'D Treba mi nesto o principu rada akumulatora .. Ne kako se proizvodi, od cega je, sta radi, vec PRINCIP RAD AKUMULATORA. Hajmo, hajmo, ko da tacan odgovor ima i APLAUZ ! Da,da dobro ste culi, APLAUZ ! Ono zeleno :]

fkt, trazio, al nalazio samo o akumulatorima, od ceg' su, i ta sranja, principa nigdje nema

btw, jel i vama sporo otvara gba?

edit: 'vako, ova dva sa wikipediom to sam i ja nasao, nema PRINCIP rada, nego opcenito, ovaj sto je dobio aplauz i ja imam to al' ne'a nista korisno , par rijeci .. ovi ostali , fulilo skroz .. Imal jos ko šta ?

/delay

http://hr.wikipedia.org/wiki/Akumulator

http://hr.wikipedia.org/wiki/Akumulator

Akumulator je uredjaj koji sluzi za prozvodnju elektricne energije neposrednim pretvaranjem hemijske energije u elektricnu a fizikalno se temelji na principu rada galvanskog clanka (baterije) koji se u najjednostavnijem obliku sastoji od 2 elektrode i elektrolita (elektrolit je rastvor, odnosno vodic). Akumulator spada u sekundarne galvanske clanke, tj. one u kojima su promjene reverzibilne, sto znaci da se postupcima punjenja akumulator vraca u pocetno stanje i tako ponovno cini sposobnim za davanje struje. Elektrode u akumulatoru su sundjerasta olovna ploca (elementarno olovo sive boje, negativna elektroda) i resetka s olovnim dioksidom (tamno smedja pozitivna elektroda), dok je elektrolit razredjena sumporna kiselina (33% kiseline i 67% destilisane vode). Na temelju razlike potencijala izmedju te dvije elektrode dolazi do toka struje medju njima. Osnovni element akumulatora je clanak (tzv. "celija") (dvije elektrode u elektrolitu medjusobno odvojene pregradom) ciji je nazivni napon 2V i kojih ima vise, a medjusobno su spojeni serijski. Tako su napravljeni akumulatori koji sa 6 clanaka daju napon od 12V, no danas se koriste i oni od 6, pa i 24V. Kada se na akumulator prikljuci potrosac (elektrouredjaji u automobilu) elektrode od olovnog dioksida se nabijaju pozitivno, a one od elementarnog olova negativno. Elektricna struja tada pocinje teci s negativnih ploca, preko strujnog kola kroz potrosace, na pozitivne ploce i nazad u kiselinu. Hemijskom reakcijom se na povrsinu obje elektrode izlucuje olovni sulfat, pri cemu se sumporna kiselina veze s plocama, a elektrolit se pretvara u vodu. Kada se aktivna supstanca obje elektrode u potpunosti pretvori u olovni sulfat akumulator je prazan, tj. vise ne moze davati struju. Prilikom punjenja akumulatora elektricnom strujom dogadja se upravo obrnuta reakcija pri kojoj se olovni sulfat razgradjuje na elementarno olovo i olovni dioksid, a oslobadja se i sumporna kiselina. No, ovaj proces nije vjecan. S vremenom se na povrsinama elektroda u celijama pocinje hvatati kora olovnog sulfata te akumulator postepeno postaje neupotrebljiv, odnosno, nije ga vise moguce napuniti.

Akumulator je spremnik energije koji pretvorbom električne energije u kemijsku (punjenje) akumulira određeni dio dovedene mu električne energije. Priključkom trošila na njegove stezaljke vrši se obrnuti proces odnosno pretvorba kemijske u električnu energiju (pražnjenje akumulatora). Sastoji se od jednog ili više članaka koji sadrže dvije vrste elektroda (katodu i anodu) koje su uronjene u elektrolit.
Elektrokemijski princip akumulatora
Akumulator

Kod tzv. olovnih akumulatora obje elektrode se oblažu olovnim sulfatom PbSO4. Prilikom punjenja slijedom složenih elektrokemijskih reakcija s elektrolitom (razrijeđena sumporna kiselina u prikladnoj koncentraciji), na pozitivnoj elektrodi (anodi) olovni sulfat prelazi u olovni dioksid (PbO2) a na negativnoj elektrodi (katodi) stvara se čisto olovo. Istovremeno, povećava se koncentracija sumporne kiseline (H2SO4). Pri pražnjenju se odvija suprotan proces, svarajući napon na elektrodama visine oko 2 V. Proces punjenja i pražnjenja može se prikazati izrazom:



Kapacitet akumulatora izražava se u Ah (ampersatima). U načelu, umnožak vremena pražnjenja akumulatora sa prosječnom jakošću struje pražnjenja, trebao bi biti jednak kapacitetu akumulatora. Međutim, u stvarnosti kapacitet značajno ovisi o urednosti režima pražnjenja i punjenja. Akumulator ne smije ostati bez elektrolita, olovni akumulator se ne smije prazniti ispod 1,8 V ili dugo stajati van uporabe bez dopunjavanja i ne smije se podvrgnuti suviše jakim strujnim udarima. Što se akumulator prazni ili puni jačom strujom, bit će mu manji kapacitet (dakle kraće će održavati dovoljan napon). Kapacitet akumulatora smanjuje se i kod niskih temperatura, zbog čega su češći problemi s akumulatorom na vozilima u zimskim mjesecima.
Automobilski olovni akumulator

Direktan kratki spoj na priključcima akumulatora (pogotovo na onima velikog kapaciteta kao na donjoj slici) može biti vrlo opasan, jer proizvodi pravi vatromet snažnog iskrenja koje može uzrokovati teške opekline, požar, oštećenje vida, pa čak dovesti i do eksplozivnog raspada akumulatora.


U normalnom radu akumulator postepeno gubi vodu iz elektrolita. Stoga povremeno treba provjeriti nivo elektrolita, koji mora prekrivati ploče akumulatora za cca 10 mm. Pri tome po potrebi treba dodavati samo (po mogućnosti destiliranu) vodu, a ne kiselinu, jer se kiselina ne gubi hlapljenjem. Gubljenje vode smanjeno je kod akumulatora koji su deklarirani kao akumulatori koji ne zahtijevaju održavanje, no nakon dužeg vremena valja i takve provjeriti.
Punjenje akumulatora

Prilikom punjenja, pozitivni pol ispravljača za punjenje spajamo na pozitivni pol akumulatora ! Struja punjenja akumulatora u A ne treba prelaziti 1 / 10 kapaciteta u Ah, u protivnom nećemo dobiti pun kapacitet akumulatora. Dijagram prikazuje rast napona pri punjenju, odnosno pad napona ćelija pri pražnjenju u zavisnosti od vremena. Režim punjenja bi trebao teći s približno jednakom strujom, što znači da tijekom punjenja treba regulirati napon ispravljača. Nastavak punjenja iza završetka procesa beskorisno pojačava razlaganje vode na vodik i kisik uz pojačano grijanje akumulatora. Umjereno grijanje akumulatora prilikom punjenja je normalno.




Prilikom punjenja, elektrolizom se na jednoj elektrodi izlučuje kisik, a na drugoj vodik, a smjesa tih plinova (tzv. "praskavi plin" je ekslozivna. Zbog toga se punione za veći broj akumulatora ili za akumulatore velikog kapaciteta (za elektro-viljuškare i druga industrijska vozila) izvode strogo prema tehničkim propisima, u dovoljno prozračenim prostorijama s elektroinstalacijama u protuekslozivnoj (tzv. S) izvedbi.

Najčešće su u uporabi olovni akumulatori, koji daju napon od 2 V po ćeliji. Budući da vozila imaju instalaciju za napon 12 V, to se u akumulator ugrađuje šest serijski povezanih ćelija, pa se njihovi naponi zbrajaju. Postoje i druge vrste akumulatora, poznate pod imenom alkalni akumulatori (nikal - kadmij ili nikal - željezo s kalijevom lužinom kao elektrolitom), no rjeđe se koriste zbog nižeg napona ćelija (cca 1,2 V)

Konačno svojevrsni akumulatori su i tzv. aku-baterije (obično nikal-kadmijeve), u formatu standardnih baterija, koje su također punjive. Radni napon im je 1,8 V. Trajnost akumulatora, odnosno broj mogućih punjenja prije osjetnog gubitka kapaciteta je ipak ograničena, i kod olovnih akumulatora iznosi svojih 3 - 4 godine, a kod akubaterija i manje (2 godine). I trajnost u velikoj mjeri zavisi o ispravnom održavanju i režimu punjenja i pražnjenja. "Obične" baterije koje nisu predviđene za punjenje, ne smiju se puniti, jer je tako dobiveni "dodatni" kapacitet mali a prilikom punjenja obične baterije mogu eksplodirati.

Lead acid djela jednostavnom principu: kada se dva različita metala uronjena u kiseloj, stvara kemijske reakcije električne regulatore tlaka.
Jedan metal je smeđe boje olova pb02 dioksida.
To je negativni električni naboj. Kiselih otopina je smjesa sumporne kiseline i vode. To se zove elektrolita.
Ako se vodič i teret spojen između dva metala, struja će teći.
To pražnjenje će se nastaviti dok metala podjednako i kiselina se koristi gore.
Radnja može biti obrnuto slanjem struje u ćeliju u suprotnom smjeru.
Ovo punjenje će trajati do ćelije materijali su vraćena u prvobitno stanje.

Eto valjda razumijes sa ovim greskama ...

Evo ja cu se potruditi da napisem nesto iz knjige...posto imam predmet "Motori i motorna vozila" pa imam knjigu u kojoj sve ima o autu i tim sranjima.Nije sa neta 

Akumulator

Zadatak akumulatora je da akumulitira jednosmernu struju i da je zadrzi do trenutka kada je treba opsluziti pojedine potrosace (elektropokretac,radio-aparat,brisace betrobranskih stakala,sirenu i dr.).
Postoje dve vrste akumulatora:
-olovni akumulatori
-nikl-kadmijum (celicni) akumulatori.

Na motornim vozilima se,po pravilu,koriste olovni akumulatori,dok se celicni koriste samo na pojedinim specijalnim vozilima.U olovnom akumulatoru elektricna energija stvara se pomocu elektro-hemijskog procesa.

Prema naponu,akumulatore mozemo podeliti na:
-akumulatore od 6 V i
-akumulatore od 12 V

Sastavni delovi akumulatora

SUD

Sud je deo u kome se nalaze svi ostali delovi akumulatora.Najcesce je izradjen od ebonita(tvrde gume),a u poslednje vreme se pravi od providne plasticne materije.Oblik suda odnosno velicine,zavisi od namene,odnosno kapaciteta akumulatora.

CELIJE

Celije su osnovni deo akumulatora.Jedna celija predstavlja "akumulator u malom" i njen napon je 2,0-2,1 V.Celija se sastoji od odredjenog broja pozitivnih i negativnih ploca.
Pozitivne ploce su izradjene od olovnog oksida,a negaticne od cistog olova.Izmedju pozitivnih i negativnih ploca nalazi se separator-izolator.Izolator se izradjuje od poroznog drveta ili odgovarajuce plasticne materije.Sve negaticne ploce su takodje spojene i cine negativan pol.Ako se ovako spojene ploce sa separatorima stave u odgovarajucu pregradu suda,i u nju se sipa razblazena sumporna kiselina-elektrolit,tada ce se dobiti akumulator napona 2,0-2,1 V.
Zeljeni napon se postice rednom vezom tako st ose pozitivni pol jedne celije spaja sa negativnim polom druge celije.
Visina elektolita u celiji treba da bude oko 15 milimetara iznad povrsina ploca.
U toku eksploatacije dolazi do postupnog praznjenja akumulatora.Smatra se da je praznjenje normalno ukoliko po celiji ne spadne ispod 1,8 V.Sa ovim naponom akumulator se moze dovesti u ispravno stanje,ako se puni u akumulatorkim stanicama.Ukoliko napon spadne ispod 1,8 V po celiji,onda nije sigurno da ce se akumulator dovesti u ispravno stranje punjenjem.
Gustina elektrolita u akumulatoru treba da bude u granicama 32-27* C ,jer sto je veca gustina,akumulator je vise napunjen.
Posebno je znacajna gustina elektrolita u akumulatoru u zimskim uslovima eksploatacije.
Polovi akumulatora su obelezeni pozitivni pol je,po pravilu,deblji i obelezen je sa plus(+),a negativni pol je tanji i obelezen je sa minus(-).



"*" = stepen

Nadam se da sam ti pomogao 

Hvala na bobama
Nadam se da sam pomogo.

http://WWW.MEHANICAR.COM 

http://img710.imageshack.us/img710/8962/policajacpng.png " border="0">