Preskoči na sadržaj
Ista raja. Nova runda.
GAMERZ.ba — REBORN
Pitanje U kanti Poništeno pitanje 30 bodova

hemiska reakcija

98 pregleda · 12 odgovora · otvorena 17.02.2010. u 19:25

Izvinite zbog bezzz teme
Treba mi za skolu.
Koja je razlika izmedju hemiske reakcije i hemiske jednacine.
Molim vas pomozite.



Ko pomogne evo bodovi pitanje nije tesko.

Nemojte brisat temu
ako uspijem naci svesku iz osnovne, editujem
zaboravio sam

Edit: nemogu da nadjem svesku (sigurno sam je bacio) ali ako se dobro sjecam Hemijske jednacine nam pokazuju kako dolazi do nekog hemijskog procesa i strukturu jedinjenja a Hemijska reakcija su kao neke trajne promjene koje nastaju prilikom jedinjenja i nova supstanca se razlikuje po sastavu i osobinama od supstanci koje su se jedinile.

Nadam se da sam pomogao bar malo

Svaka supstanca ima svoje fizičke i hemijske osobine. U fizičke osobine spadaju agregatno stanje, boja, rastvorljivost u različitim rastvaračima... Hemijske osobine određuju kako će se ta supstanca ponašati u dodiru sa drugim supstancama. Kada jedna supstanca promeni svoje fizičke osobine došlo je do fizičke promene. Kada pak promeni svoje hemijske osobine došlo je do hemijske promene ili hemijske reakcije. Količina energije koja se veže ili oslobađa u hemijskim promenama znatano je veća od one prilikom fizičkih promena. Supstance koje međusobno reaguju pre promene nazivaju se reaktanti. Supstance koje nastaju tokom reakcije su proizvodi reakcije.

Lavoazje i Lomonosov su sredinom XVIII veka došli do istog zaključka koji se naziva "Zakon o održanju mase": "Masa reaktanata jednaka je masi prizvoda rekcije."

Zakon nije u potpunosti tačan jer se za oslobađanje energioje troši masa po Ajnštajnovoj relaciji E=mc2 (c-brzina svetlosti, oko 300 000 km/s). Pošto izuzetno maloj masi odgovara velika količina energije ove razlike se u hemijskim promenama zanemruju.

Po "Zakonu o održanju mase" pišu se jednačine hemijskih reakcija. Pri pisanju se vopdi računa da broj atoma na obe strane jednačine bude jednak. Supstance se zapisuju u onom stanju kakvom se nalaze u prirodi (gasovi, osim plemenitih u dvatomskim molekulima...). Hemijskajednačina se izjednačava koeficijentima. Na levoj strani se nalaze reaktanti a na desnoj prizvodi reakcije. Strelica označava tok reakcije. Povratne reakcije su reakcije u kojima dolazi do delimičnog razlaganja produkata na reaktante. Iznad i ispod strelice pišu se neki faktori koji utiču na odvijanje reakcije (katalizatori, pritisak, temperatura...).

Dobijanje amonijaka

Dobijanje hloroforma

Rdjanje gvozjdja

"Elementi se jedine u stalnim masnenim odnosima." To je drgui zakon, "Zakon stalnih masnenih odnosa" ili Prustov zakon po hemičaru koji ga je postavio. Prustov neistomišljenik Bertole je smatrao suprotno. Neka jedinjenja koja ne slede u potpunosti ovaj zakon nazivaju se Bertolidi. Masneni odnosi elemenata u jedinjenju izražavaju se najmanjim prirodnim brojevima.

"Zakon umnoženih masnenih odnosa" govori o tome da elementi koji imaju više valenci u svojim različtim jedinjenjima imaju masnene odnose kao umnožke.

N2O, 7:4 (valenca I)

NO, 7:8 (valenca II)

N2O3, 7:12 (valenca III)...



Tipovi hemijskih reakcija

Dva osnovna tipa hemijskih reakcija (po prirodi reaktanta i prizvoda reakcije) pri kojoj se iz jednog reaktanta stvara više proizvoda. Sintezom se iz više reaktanata stvara jedan proizvod.

Adicija je reakcija pri kojoj se stvara samo jedan proizvod. Supstitucija je reakcija zamene atoma ili atomskih grupa drugim atomima ili grupama, pri čemu se uvek stvra najmanje dva proizvoda. Polimerizacijom se od malih molekula (monomera) stvaraju veliki molekuli, polimeri.

Velika grupa reakcija su jonske reakcije. To su sve reakcije pri kojima dolazi do izmene elektrona ili jona. U njih spada neutralizacija, dvostruka i jednostruka izmena, oksido-redukcione reakcije...

Za određene grupe jedinjenja postoje specifične reakcije.

Reakcije pri kojima se vezuje energija su endoterme, a pri kojima se energija oslobađa su egzoterme.

* sagorevanje ugljenika

sagorevanje ugljenika (sinteza)
* razlaganje živa(II)oksida

razlaganje živa(II)oksida (analiza)
* dobijanje hloroforma iz metana

dobijanje hloroforma iz metana (supstitucija)
* adicija vodonika na eten

adicija vodonika na eten
* jednostruka izmena gvožđa i bakar(II)sulfata

jednostruka izmena gvožđa i bakar(II)sulfata (jonska reakcija)

BOBE MOLIM
www.tajpi.ba
pa valjda hemijskom jednacinom predstavljas hemijsku reakciju :D
to je razlika..........
Ja mislim da su to 2 posve jednaka pojma.

Jedino moze biti da je Hemijska reakcija ono sto se "desava" sto ti nevidis ili vidis, zavisi.
Hemijskom jednacinom to zapisujes.

To ti je kao Glas i Slovo. Imas glas A i slovo A :D
SileNTE je napisao/la:
pa valjda hemijskom jednacinom predstavljas hemijsku reakciju :D
to je razlika..........
I ja isto mislim : P al' nisam neki hemicar xD
pa valjda hemijskom jednacinom predstavljas hemijsku reakciju :D

Hemijska reakcija je proces koji se kada dvije tvari djeluju jedna na drugu i pritom nastaje neka nova tvar. Hemijskom jednacinom pismeno predstavljamo taj proces nastanka tvari
tenK_ je napisao/la:

Svaka supstanca ima svoje fizičke i hemijske osobine. U fizičke osobine spadaju agregatno stanje, boja, rastvorljivost u različitim rastvaračima... Hemijske osobine određuju kako će se ta supstanca ponašati u dodiru sa drugim supstancama. Kada jedna supstanca promeni svoje fizičke osobine došlo je do fizičke promene. Kada pak promeni svoje hemijske osobine došlo je do hemijske promene ili hemijske reakcije. Količina energije koja se veže ili oslobađa u hemijskim promenama znatano je veća od one prilikom fizičkih promena. Supstance koje međusobno reaguju pre promene nazivaju se reaktanti. Supstance koje nastaju tokom reakcije su proizvodi reakcije.

Lavoazje i Lomonosov su sredinom XVIII veka došli do istog zaključka koji se naziva "Zakon o održanju mase": "Masa reaktanata jednaka je masi prizvoda rekcije."

Zakon nije u potpunosti tačan jer se za oslobađanje energioje troši masa po Ajnštajnovoj relaciji E=mc2 (c-brzina svetlosti, oko 300 000 km/s). Pošto izuzetno maloj masi odgovara velika količina energije ove razlike se u hemijskim promenama zanemruju.

Po "Zakonu o održanju mase" pišu se jednačine hemijskih reakcija. Pri pisanju se vopdi računa da broj atoma na obe strane jednačine bude jednak. Supstance se zapisuju u onom stanju kakvom se nalaze u prirodi (gasovi, osim plemenitih u dvatomskim molekulima...). Hemijskajednačina se izjednačava koeficijentima. Na levoj strani se nalaze reaktanti a na desnoj prizvodi reakcije. Strelica označava tok reakcije. Povratne reakcije su reakcije u kojima dolazi do delimičnog razlaganja produkata na reaktante. Iznad i ispod strelice pišu se neki faktori koji utiču na odvijanje reakcije (katalizatori, pritisak, temperatura...).

Dobijanje amonijaka

Dobijanje hloroforma

Rdjanje gvozjdja

"Elementi se jedine u stalnim masnenim odnosima." To je drgui zakon, "Zakon stalnih masnenih odnosa" ili Prustov zakon po hemičaru koji ga je postavio. Prustov neistomišljenik Bertole je smatrao suprotno. Neka jedinjenja koja ne slede u potpunosti ovaj zakon nazivaju se Bertolidi. Masneni odnosi elemenata u jedinjenju izražavaju se najmanjim prirodnim brojevima.

"Zakon umnoženih masnenih odnosa" govori o tome da elementi koji imaju više valenci u svojim različtim jedinjenjima imaju masnene odnose kao umnožke.

N2O, 7:4 (valenca I)

NO, 7:8 (valenca II)

N2O3, 7:12 (valenca III)...



Tipovi hemijskih reakcija

Dva osnovna tipa hemijskih reakcija (po prirodi reaktanta i prizvoda reakcije) pri kojoj se iz jednog reaktanta stvara više proizvoda. Sintezom se iz više reaktanata stvara jedan proizvod.

Adicija je reakcija pri kojoj se stvara samo jedan proizvod. Supstitucija je reakcija zamene atoma ili atomskih grupa drugim atomima ili grupama, pri čemu se uvek stvra najmanje dva proizvoda. Polimerizacijom se od malih molekula (monomera) stvaraju veliki molekuli, polimeri.

Velika grupa reakcija su jonske reakcije. To su sve reakcije pri kojima dolazi do izmene elektrona ili jona. U njih spada neutralizacija, dvostruka i jednostruka izmena, oksido-redukcione reakcije...

Za određene grupe jedinjenja postoje specifične reakcije.

Reakcije pri kojima se vezuje energija su endoterme, a pri kojima se energija oslobađa su egzoterme.

* sagorevanje ugljenika

sagorevanje ugljenika (sinteza)
* razlaganje živa(II)oksida

razlaganje živa(II)oksida (analiza)
* dobijanje hloroforma iz metana

dobijanje hloroforma iz metana (supstitucija)
* adicija vodonika na eten

adicija vodonika na eten
* jednostruka izmena gvožđa i bakar(II)sulfata

jednostruka izmena gvožđa i bakar(II)sulfata (jonska reakcija)

BOBE MOLIM
Nemoj tako opsirno de u 2-3 recenice
tenK_ je napisao/la:

Svaka supstanca ima svoje fizičke i hemijske osobine. U fizičke osobine spadaju agregatno stanje, boja, rastvorljivost u različitim rastvaračima... Hemijske osobine određuju kako će se ta supstanca ponašati u dodiru sa drugim supstancama. Kada jedna supstanca promeni svoje fizičke osobine došlo je do fizičke promene. Kada pak promeni svoje hemijske osobine došlo je do hemijske promene ili hemijske reakcije. Količina energije koja se veže ili oslobađa u hemijskim promenama znatano je veća od one prilikom fizičkih promena. Supstance koje međusobno reaguju pre promene nazivaju se reaktanti. Supstance koje nastaju tokom reakcije su proizvodi reakcije.

Lavoazje i Lomonosov su sredinom XVIII veka došli do istog zaključka koji se naziva "Zakon o održanju mase": "Masa reaktanata jednaka je masi prizvoda rekcije."

Zakon nije u potpunosti tačan jer se za oslobađanje energioje troši masa po Ajnštajnovoj relaciji E=mc2 (c-brzina svetlosti, oko 300 000 km/s). Pošto izuzetno maloj masi odgovara velika količina energije ove razlike se u hemijskim promenama zanemruju.

Po "Zakonu o održanju mase" pišu se jednačine hemijskih reakcija. Pri pisanju se vopdi računa da broj atoma na obe strane jednačine bude jednak. Supstance se zapisuju u onom stanju kakvom se nalaze u prirodi (gasovi, osim plemenitih u dvatomskim molekulima...). Hemijskajednačina se izjednačava koeficijentima. Na levoj strani se nalaze reaktanti a na desnoj prizvodi reakcije. Strelica označava tok reakcije. Povratne reakcije su reakcije u kojima dolazi do delimičnog razlaganja produkata na reaktante. Iznad i ispod strelice pišu se neki faktori koji utiču na odvijanje reakcije (katalizatori, pritisak, temperatura...).

Dobijanje amonijaka

Dobijanje hloroforma

Rdjanje gvozjdja

"Elementi se jedine u stalnim masnenim odnosima." To je drgui zakon, "Zakon stalnih masnenih odnosa" ili Prustov zakon po hemičaru koji ga je postavio. Prustov neistomišljenik Bertole je smatrao suprotno. Neka jedinjenja koja ne slede u potpunosti ovaj zakon nazivaju se Bertolidi. Masneni odnosi elemenata u jedinjenju izražavaju se najmanjim prirodnim brojevima.

"Zakon umnoženih masnenih odnosa" govori o tome da elementi koji imaju više valenci u svojim različtim jedinjenjima imaju masnene odnose kao umnožke.

N2O, 7:4 (valenca I)

NO, 7:8 (valenca II)

N2O3, 7:12 (valenca III)...



Tipovi hemijskih reakcija

Dva osnovna tipa hemijskih reakcija (po prirodi reaktanta i prizvoda reakcije) pri kojoj se iz jednog reaktanta stvara više proizvoda. Sintezom se iz više reaktanata stvara jedan proizvod.

Adicija je reakcija pri kojoj se stvara samo jedan proizvod. Supstitucija je reakcija zamene atoma ili atomskih grupa drugim atomima ili grupama, pri čemu se uvek stvra najmanje dva proizvoda. Polimerizacijom se od malih molekula (monomera) stvaraju veliki molekuli, polimeri.

Velika grupa reakcija su jonske reakcije. To su sve reakcije pri kojima dolazi do izmene elektrona ili jona. U njih spada neutralizacija, dvostruka i jednostruka izmena, oksido-redukcione reakcije...

Za određene grupe jedinjenja postoje specifične reakcije.

Reakcije pri kojima se vezuje energija su endoterme, a pri kojima se energija oslobađa su egzoterme.

* sagorevanje ugljenika

sagorevanje ugljenika (sinteza)
* razlaganje živa(II)oksida

razlaganje živa(II)oksida (analiza)
* dobijanje hloroforma iz metana

dobijanje hloroforma iz metana (supstitucija)
* adicija vodonika na eten

adicija vodonika na eten
* jednostruka izmena gvožđa i bakar(II)sulfata

jednostruka izmena gvožđa i bakar(II)sulfata (jonska reakcija)

BOBE MOLIM
Šta je hemijska reakcija, razlike pročitaj temu još jednom razlike...
Gle...
Nema tu razlike


Hemijske jednacine su ti izrazi kojim predstavljamo neku hemijsku reakciju a hemijska reakcija ti je spoj vishe elemenata

Izi ^^

Prijavi se da bi odgovorio/la na ovu temu.