Puno zdravo i tebi
Evo imao sam prije koju godinu semiranski rad i ja, pa mi je isto trebalo :$
Evo ti ...-.-
Nastanak i razvoj srednjovjekovnih gradova
1.Nastanak srednjovjekovnih gradova-
Za vrijeme velike seobe naroda varvari su porušili njaveci dio Rimskog carstva.
Jedino su se u Vizanti održali veliki gradovi, naprimjer Carigrad i Solun.
Neki rimski gradovi bili su i naseljeni ali se ti gradovi nisu bas puno razlikovali od sela.
Jer se i gracko stanovnisto bavilo poljoprivredom.Prekretnica nastaje podjelom izmedju sela i grada, tada zanatlije napustaju sela.Zantstvo i trgovina cu najvažnie privredne grane srednjovjekovnog grada.Gradovi su nastajali na prometnijim mjestima, tamo gdje su zanatlije i trgovci mogil lakše prodati robu.
.
2.Izgled grada-
Gradovi su nastajali na manjim proplancima ili pored nekih rjeka radi lakše odbrane i veće preglednosti grada.Srednjovjekovni gradovi bili su okruženi Velikim zidinama i kulama.Zidine koje su služile za odbranu gradjanima navrhu su imal prostor za naprave koje izbacuju kamenje.Zideine su su gradjane primorale da žive na manjeim i suzbijenimij mjestima.Nikad nije bilo dovoljno mjesta.Sve se više više povećavalo stanovništvo i više se gradilo ali bez ikakvog reda.Kuće nisu bile složene,ulice su bula male i krivudave.Jedino je trg bio prostranije mjesto u gradu tu bi se narod ponekad okupljao a na trgu su se nalazile:crkve,trgovine i zanatlije.Srednjovjekovni grad ličio je na razbacanu gomilu kuca.
3.Odbrana grada-
U srednjovjekovnim gradovima trg je bio jedino prostrano mjesto u gradu, oko trga su bile ljepše i veće gradjevine, crkve, trgovačke radnje...
Bademi koji su bili dobro očuvani predstavljali su neosvojiv dio grada, kule kao odbrambeni čvorovi grada gradili su se ispred zidina.Samo su gracku kapiju štitile najveće kule.U grad se ulazilo preko pokretnog mosta, koji se nalazio uz samu gracku kapiju.Noću bi se gracki mosta podizao i gracka kapija zakljucavala.
4.Gradska privreda-
Zanatska proizvodnja, bila je osnovna gracka privreda.Tregovina se sve više razvijala a, zanatstvo se nije samo prozivodilo za svoju okolinu vec neki predmeti i ostala roba vozila se na tržište i prodavala se novcem.
Zanatstvo i trgovina odvajali su grad od sela a, a obicnog gradjanina od zavisnog seljaka.
Trgovina i zanatstvo su činili su srednjovjekovno naselje.
5.Esnafi ili cehovi-
U gradovima koji su bili privredno razvijeni bilo je mnogo esnafa-udruženja zanatlija iste vrste.
Ali su na primjer u proizvodnji kože postojali obućarski, tašnarski i remenarski esnaf.
Tako su ulice dobijale imena pa vrsti zanata:kovačka ulica, obućarska ulica ...
Svaki esnaf imao je svoj pečat zastavu i simbol.Kovački simbol bila su kliješta i čekić.Svaki esnaf se starao o proizvodnji.
Na esnafskim skupštinama do sitnica su se utvrdjivala pravila rada.Esnfska pravila kada bi se jednom usvojila nebih se mjenjala.A zato se onda nije ni mjenjao način gradnje.Esnaf je bio udruženje zanatlija iste struke ali svaki zanatlija radio je sam u svojoj posebnoj radionici.Pored majstora radili su i po jedan učenik – šegrt i kalfa.
Kalfa je izvjesno vrjeme morao da radi kad nekog majstor za platu, i kada bi majstor njegov rad ocjenio kao dobar, kalfa je postajao majstor.
6.Trgovina-
U početku zanatlije su prodavale svoje proizvode, ali trgovina je postepeno postajala posebno zanimanje.Kada bi se održavali neki sajmovi cjelo stanovništvo bih oživilo.Jedino prostranije mjesto je bio trg, ali kada bih se održavao sajam i na trgu nebi bilo mjesta.
Gradjani su razmjenivali robu sa najbližom okolinom.Ali kada bi trgovci iz udaljenih mjesta donosili skupocjenu i luksuznu robu samo bih kupovali najbogati i plemići.
Cjelokupnnom stanovništvu najpotrebnija je bila so.Roba se najlakše i najjeftinije prevozila vodenim putevima.
7.Bogati i siromašni-
Sa privrednim razvojem gradova povećavala se razlika izmedju bogatih i siromašnihBilo je ljudi bez ikakvog zanimanja.To su bili prosijaci, oni su živjeli od milostinje.Članovi gradskih vjeća birani su iz njabogatih porodica.
8.Borba za samo upravu-
Srednjovjekovni grad nije bio samostalan.Pripadao je onom vlastelinu na čijoj je zemlji nastao.Čim je grad ekonomski ojačao počinje da se bori za samostalnost.U borbi za samostalnost i gradjani su se udruživali u komune.
Grad koji je dobio samoupravu imao je odredjena gratska prava.Gratsko stanovništvo je bilo slobodno, i gradjani su bili oslobodjeni kmetske zavisnosti.
9.Značaj gradova-
Pojava gradova znači veliku prekretnicu ne samo u istori srednjeg vjeka nego i u istori ljudskog društva.
Gradovi su postajali privredna i kulturna sjedišta.U gradovima se lakše živilo nego u selima.
Zanatski proizvodi su se brže i lakše prodavali od poljoprivrednih proizvoda.